Deva
- "Kamila" se preusmjerava ovdje.
Kamila ili deva (od: latinskog: camelus i grčkog: κάμηλος (kamēlos) od hebrejskog ili feničanskog: גָמָל gāmāl.[7][8]) je vrsta kopitara iz reda sisara, roda Camelus.
| Deva | |
|---|---|
 Baktrijska deva, Camelus bactrianus | |
 Jednogrba deva, Camelus dromedarius | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Artiodactyla |
| Porodica | Camelidae |
| Rod | Camelus Linnaeus, 1758 |
| Species | |
| Camelus bactrianus Camelus dromedarius | |
Deve nosi karakteristične masne naslage" poznate kao "grbe" na leđima. Deve su odavno pripitomljene i, kao stoka, daju hranu (mlijeko i meso) i tekstil (vlakna i filc od dlake). Deve su radne životinje posebno prilagođene njihovom pustinjskom staništu i vitalno su prijevozno sredstvo za putnike i teret.
Postoje tri žive vrste deva, jednogrba (dromedar) koji čini 94% svjetske populacije deva, i dvogrba baktrijska deva 6% (baktrijska deva), a Divlja baktrijska deva je posebna vrsta i sada je kritično ugrožena.
Riječ deva se takođe neformalno koristi u širem smislu, gde je ispravniji izraz "kamelida", da uključi svih sedam vrsta porodice Camelidae: prave deve (tri vrste spomenute iznad), zajedno sa kamilidama iz "Novog svijeta": lama, alpaka, guanaco i vicuña, koji pripadaju posebnom plemenu Lamini.[9] Kamele su nastale u Sjevernoj Americi tokom eocena, a predak modernih deva, Paracamelus, migrirao je preko Beringovog kopnenog mosta u Aziju tokom kasnog miocena, prije oko 6 miliona godina.
Deve u grbama drže mast koja im služi za dugo preživljavanje bez hrane i vode. Domesticirane su prije 5 000 godina i služe za promet u Africi i Aziji. Danas na svijetu postoji 13 000 000 dromedara, od čega je 700 000 divljih u srednjoj Australiji. Postoji i 1, 4 000 000 baktrijskih deva, među kojima je 1 000 divljih iz pustinje Gobi
Taksonomija
| Image | Common name | Scientific name | Distribution |
|---|---|---|---|
 | Baktrijska deva | Camelus bactrianus | Pripitomljena; Centralna Azija. |
 | Jednogrbna deva / Arapska deva | Camelus dromedarius | Pripitomljena; the Bliski istok, Sahara, and Južna Azija; Australija |
 | Divlja baktrijska deva | Camelus ferus | Udaljena područja u sjeverozapadna Kina and Mongolija |
Biologija
Prosječan životni vijek deve je 40 do 50 godina.[3] Odrasla Jednogrbna deva iznosi 1,85 m na ramenu i 2,15 m na grbi.[4] Deve mogu trčati do 65 km/h u kratkim naletima i održavati brzine do 40 km/h.[5] Baktrijske deve teže 300 do 1.000 kg, a Jednogrbna deva 300 do 600 kg. Širi prsti na kopitu deve pružaju dodatno prijanjanje za različite sedimente tla.[6]
Mužjak Jednogrbne deva ima organ koji se zove dulla u svom grlu, veliku vreću na napuhavanje koju istiskuje iz usta kada je u tjeranju kako bi potvrdila dominaciju i privukla ženke. Podsjeća na dug, natečen, ružičasti jezik koji visi sa strane devinih usta.[7] Deve se pare tako što mužjak i ženka sjede na tlu, a mužjak jaše s leđa.[8] Mužjak obično ejakulira tri ili četiri puta u toku jedne sesije parenja.[9] Deve su jedini kopitari koji se pare u sjedećem položaju.[10]