Eutheria
Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarska kladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.
Eutheria (Placentni sisari) | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Potkoljeno | Vertebrata |
Natklasa | Tetrapoda |
Razred | Mammalia |
Potklasa | Theria |
Podgrupe[1] | |
|
Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.[2]
Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta je Juramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini.[3] Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.[4]
Obilježja
Razlikovne su sljedeće karakteristike:
- uvećani malleolus ("mali čekić") na dnu tibije, koji je veći od dviju kostiju potkoljenice;[5]
- zglob između prve metatarzusne i entokuneiformne kosti (najudaljenije od tri kuneiformne kosti) u stopalu je pomaknut dalje od zgloba između drugog metatarzusnog i u srednjim kuneiformnim kostima – kod metaterija ti zglobovi su na istoj razini;[5]
- razne karakteristike čeljusti i zuba.[5]
Evolucijska historija
Eutheria imali su nekoliko izumrlih rodova kao i većih grupa, mnoge s kompliciranomtaksonomskm prošlošću, koja još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Članovi Adapisoriculidae, Cimolesta i Leptictida ranije su svrstani u zastarjelu placentnu grupu Insectivora, dok su Zhelestidae smatrane primitivnima ungulatama.[6] Međutim, novije studije sugeriraju da ovi zagonetni taksoni svojte predstavljaju matične grupe eutarija, više baznih za Placentalia.[7][8]
Slabo podržani kladogram favorizira Boreoeuthearia kao bazni eutarijdki kladus i kao sestrinski sa Atlantogenata.[9][10][11]
Eutheria |
| ||||||||||||||||||
Fosilna euterijska vrsta za koju se vjeruje da je najstarija poznata je Juramaia sinensis, koja je živjela prije oko 160 miliona godina.[3] Montanalestes nađen je u Sjevernoj Americi, dok su svi ostali neplacentalni euterijski fosili pronađeni u Aziji. Najstariji poznati fosili placentalija pronađeni su i u Aziji.[5] | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
† = Izumrli |