Eutheria

Eutheria (grč. εὐ – eu- = dobro, pravo + θηρίον – tēríon = zvijer, otuda „prave zvijeri“) jedan je od dva sisarska kladusa, sa postojećim članovima koji su se razišli u ranoj kredi ili možda kasnoj juri. Osim sjeveroameričkog virdžinijskog oposuma, koji spada u Metatheria (torbari), svi postmiocenski autohtoni sisari i Evropi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, su euterije, a postojeće i njihov najbliži drevni zajednički predak svi njegovi izumrli potomci su članovi grupe Placentalia.

Eutheria (Placentni sisari)
Raspon fosila: Kasna jura ili rana kreda, prije 145/161 milion godina –Sadašnjost
Juramaia, najstariji sisar sa placentom
Juramaia, najstariji sisar sa placentom
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
PotkoljenoVertebrata
NatklasaTetrapoda
RazredMammalia
PotklasaTheria
Podgrupe[1]
  • Acristatherium
  • †Adapisoriculidae
  • †Asioryctitheria
  • Bobolestes
  • †Didymoconidae
  • Deltatherium
  • Endotrosium
  • Juramaia
  • †Leptictida
  • Montanalestes
  • Murtoilestes
  • Prokennalestes?
  • †Zalambdalestidae
  • †Zhelestidae
  • Placentalia sensu stricto

Euterije i neeuterije razlikuju se raznim fenotipskim svojstvima stopala, gležnjeva, čeljusti i zuba. Sve postojeće eutirije nemaju epipubične kosti, koje su prisutne kod svih ostalih živih sisara (Marsupialia i Monotremata). To omogućava proširenje abdomena tokom trudnoće.[2]

Najstarija poznata euterijska (fosilna) vrsta je Juramaia sinensis, datirana period od prije 161 milion godina iz jure u Kini.[3] Eutheria je imenovao Theodore Gill 1872, a 1880. Thomas Henry Huxley definirao ih je tako da obuhvataju šire ograničenu grupu od Placentalia.[4]

Obilježja

Entokuneiformna kost

Razlikovne su sljedeće karakteristike:

  • uvećani malleolus ("mali čekić") na dnu tibije, koji je veći od dviju kostiju potkoljenice;[5]
  • zglob između prve metatarzusne i entokuneiformne kosti (najudaljenije od tri kuneiformne kosti) u stopalu je pomaknut dalje od zgloba između drugog metatarzusnog i u srednjim kuneiformnim kostima – kod metaterija ti zglobovi su na istoj razini;[5]
  • razne karakteristike čeljusti i zuba.[5]

Evolucijska historija

Eutheria imali su nekoliko izumrlih rodova kao i većih grupa, mnoge s kompliciranomtaksonomskm prošlošću, koja još uvijek nije u potpunosti razjašnjena. Članovi Adapisoriculidae, Cimolesta i Leptictida ranije su svrstani u zastarjelu placentnu grupu Insectivora, dok su Zhelestidae smatrane primitivnima ungulatama.[6] Međutim, novije studije sugeriraju da ovi zagonetni taksoni svojte predstavljaju matične grupe eutarija, više baznih za Placentalia.[7][8]

Slabo podržani kladogram favorizira Boreoeuthearia kao bazni eutarijdki kladus i kao sestrinski sa Atlantogenata.[9][10][11]

Eutheria  
Atlantogenata

Xenarthra

Afrotheria

Boreoeutheria

Laurasiatheria

Euarchontoglires

Fosilna euterijska vrsta za koju se vjeruje da je najstarija poznata je Juramaia sinensis, koja je živjela prije oko 160 miliona godina.[3] Montanalestes nađen je u Sjevernoj Americi, dok su svi ostali neplacentalni euterijski fosili pronađeni u Aziji. Najstariji poznati fosili placentalija pronađeni su i u Aziji.[5]
  • Cynodonta
    • † Ostale Cynodonta
    • † Tritylodontidae
    • Mammaliaformes
Cynodonta

Tritylodontida

Mammaliaformes

Ostale Mammaliaformes

Hadrocodium

Mammalia
Australosphenida

Ostale
Australosphenides

Monotremata

Theria

Metatheria

Eutheria

Pojednostavljeni, netaksonomski prikaz evolucije, od cinodonti do terapsida.[5]
† = Izumrli

Reference

Vanjski linkovi