Glavonošci
Glavonošci (lat. Cephalopoda) su mehkušci koje karakterizira bilateralna simetrija i kod kojih se od stopala obrazuju ručice i mišićni lijevak. Većina ima reducirane ili sasvim zakržljale ljušture, koje se kao rudiment nalaze u unutrašnjosti tojela (npr. sipina kost). Jedini oblik sa spoljašnjom, spiralnom ljušturom je nautilus, za koga se smatra da je „živi fosil“, jer je star oko 350 miliona godina. Glavonošci su grups mehkušaca koji žive ekušci isključivo u morima. Predstavljaju jednu od najnaprednijih grupa beskičmenjaka.[1][2]
| Glavonošci (Cephalopoda) | |
|---|---|
 Sepioteuthis sepioidea | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Natkoljeno | Lophotrochozoa |
| Koljeno | Mollusca |
| Razred | Cephalopoda Linné, 1758. |
Taksonomija
Procjenjuje se da sada ima oko 700 živećih vrsta, iako se njihov broj svake godine povećava, pri čemu će se neke vrste još uvijek otkriti. Pored toga, procenjuje se da je broj izumrlih vrsta oko 11.000. Glavonošci su podeljeni u tri podrazreda:
Podrazred Nautiloidea
- Red Plectronocerida †
- Red Ellesmerocerida †
- Red Actinocerida †
- Red Pseudorthocerida †
- Red Endocerida †
- Red Tarphycerida †
- Red Oncocerida †
- Red Discosorida †
- Red Nautilida (jedini sadašnji)
- Red Orthocerida †
- Red Ascocerida †
- Red Bactritida †
Podrazred Ammonoidea †
- Red Goniatitida †
- Red Ceratitida †
- Red Ammonitida †
Podrazred Coleoidea
- Grupa Belemnoidea †
- Grupa Neocoleoidea