Kabala

vrsta jevrejskog misticizma

Kabala (hebrejski: קַבָּלָה), qabbālāh, kabbalah, "prijem, svetkovina"; također na raznim evropskim jezicima pisano kao cabala, cabalah, cabbala, cabbalah, kabala, kabalah, kabbala, qabala, qabalah, kaballah) je mistički pokret u jevrejstvu[1] koji se pojavio u Evropi oko 13. vijeka. Osnovne crte kabale su predstavljene mističkim sistemom koji pruža uvid u i saznanje božanske prirode. Prema tome, kabala je učenje o ezoteričkom znanju Boga i njegovih zakona.

Definicija kabale varira u skladu sa tradicijom i ciljevima onih koji je slijede,[2] od njenog porjekla u srednjovjekovnom judaizmu do kasnijih adaptacija u zapadnom ezoterizmu (kršćanska kabala i hermetička kabala). Jevrejska kabala je skup ezoteričnih učenja čija je svrha da objasne odnos između nepromjenjivog, vječnog Boga—misteriozni Ein Sof (hebrejski: אֵין סוֹף, "Beskonačni")[3][4]—i smrtnog, konačnog svemira (Božja kreacija).[1][3] Ona čini temelj mističnih religijskih tumačenja unutar judaizma.[1][5]

Jevrejski kabalisti su prvobitno razvili sopstveni prenos svetih tekstova u okviru jevrejske tradicije[1][5] i često koriste klasične jevrejske spise da objasne i demonstriraju svoja mistična učenja. Kabalisti drže ova učenja kako bi definisali unutrašnje značenje i hebrejske Biblije i tradicionalne rabinske literature i njihove ranije skrivene dimenzije, kao i da bi objasnili značaj jevrejskih vjerskih obreda.[6]

Tradicionalni praktičari vjeruju da njegovo najranije porijeklo prethodi svjetskim religijama, formirajući primordijalni nacrt za filozofije, religije, nauke, umjetnost i političke sisteme Kreacije.[7] Historijski gledano, kabala je proizašla iz ranijih oblika jevrejskog misticizma, u Španiji od 12. do 13. vijeka i južnoj Francuskoj,[1][5] i reinterpretirana je tokom jevrejske mistične renesanse u 16. vijeku Osmanlijske Palestine.[1] Zohar, temeljni tekst Kabale, nastao je krajem 13. stoljeća. Isaac Luria (16. vijek) smatra se ocem savremene kabale; Lurijanska kabala je popularizirana u obliku hasidskog judaizma od 18. stoljeća nadalje.[1] Tokom 20. veka, akademsko interesovanje za kabalističke tekstove koje je prvenstveno vodio jevrejski historičar Geršom Šolem inspirisao je razvoj historijskih istraživanja kabale u oblasti judaističkih studija.[8][9]

Najpoznatiji mistični spis je tzv. Zohar, sastavljen u 13. vijeku od strane rabina Moses de Leon iz Granade u Španiji.

Povezanost Boga sa svijetom pojašnjava se pojmom sefira.

Danas poznajemo deset sefira, obično prikazivanih kao stablo ili kao razgranati svijećnjak.

  1. KETER, Kruna - tačka je ravnoteže.
  2. HOKMA, Milosrđe - prvi je atribut Stupa milosti.
  3. BINA, Razumijevanje - prvi je atribut Stupa strogosti.
  4. HESED, Mudrost - drugi je atribut Stupa milosti.
  5. GEVURA, Sud - predstavlja božansku pravdu, kao i ljudsku krutost.
  6. TIFERET, Ljepota
  7. NEZA, Vječnost - treći je atribut Stupa milosti.
  8. HOD, Odjek - najniži je atribut Stupa strogosti.
  9. JESOD, Temelj
  10. MALKUT, Kraljevstvo.

Reference

Dodatna literatura

  • Bodoff, Lippman; "Jewish Mysticism: Medieval Roots, Contemporary Dangers and Prospective Challenges"; The Edah Journal 2003 3.1
  • Dan, Joseph; The Early Jewish Mysticism, Tel Aviv: MOD Books, 1993.
  • Dan, Joseph; The Heart and the Fountain: An Anthology of Jewish Mystical Experiences, New York: Oxford University Press, 2002.
  • Dan, Joseph; "Samael, Lilith, and the Concept of Evil in Early Kabbalah", AJS Review, vol. 5, 1980.
  • Dan, Joseph; The 'Unique Cherub' Circle, Tübingen: J.C.B. Mohr, 1999.
  • Dan, J. and Kiener, R.; The Early Kabbalah, Mahwah, N.J.: Paulist Press, 1986.
  • Dennis, G.; The Encyclopedia of Jewish Myth, Magic, and Mysticism, St. Paul: Llewellyn Worldwide, 2007.
  • Fine, Lawrence, ed. Essential Papers in Kabbalah, New York: NYU Press, 1995.
  • Fine, Lawrence; Physician of the Soul, Healer of the Cosmos: Isaac Luria and his Kabbalistic Fellowship, Stanford: Stanford University Press, 2003.
  • Fine, Lawrence; Safed Spirituality, Mahwah, N.J.: Paulist Press, 1989.
  • Fine, Lawrence, ed., Judaism in Practice, Princeton N.J.: Princeton University Press, 2001.
  • Green, Arthur; EHYEH: A Kabbalah for Tomorrow. Woodstock: Jewish Lights Publishing, 2003.
  • Grözinger, Karl E., Jüdisches Denken Band 2: Von der mittelalterlichen Kabbala zum Hasidismus, (Campus) Frankfurt /New York, 2005
  • Hecker, Joel; Mystical Bodies, Mystical Meals: Eating and Embodiment in Medieval Kabbalah. Detroit: Wayne State University Press, 2005.
  • Levy, Patrick, HaKabbalist, edi. Yael, Tel Aviv 2010.Author's website.
  • Idel, Moshe; Kabbalah: New Perspectives. New Haven and London: Yale University Press, 1988.
  • Idel, Moshe; The Golem: Jewish Magical and Mystical Traditions on the Artificial Anthropoid, New York: SUNY Press, 1990.
  • Idel, Moshe; Hasidism: Between Ecstasy and Magic, New York: SUNY Press, 1995.
  • Idel, Moshe; Kabbalistic Prayer and Color, Approaches to Judaism in Medieval Times, D. Blumenthal, ed., Chicago: Scholar's Press, 1985.
  • Idel, Moshe; The Mystica Experience in Abraham Abulafia, New York, SUNY Press, 1988.
  • Idel, Moshe; Kabbalah: New Perspectives, New Haven, Yale University Press, 1988.
  • Idel, Moshe; Magic and Kabbalah in the 'Book of the Responding Entity'; The Solomon Goldman Lectures VI, Chicago: Spertus College of Judaica Press, 1993.
  • Idel, Moshe; "The Story of Rabbi Joseph della Reina"; Behayahu, M. Studies and Texts on the History of the Jewish Community in Safed.
  • Kaplan, Aryeh; Inner Space: Introduction to Kabbalah, Meditation and Prophecy. Moznaim Publishing Corp 1990.
  • McGiney, John W.; 'The Written' as the Vocation of Conceiving Jewishly
  • Samuel, Gabriella; "The Kabbalah Handbook: A Concise Encyclopedia of Terms and Concepts in Jewish Mysticism". Penguin Books 2007.
  • Scholem, Gershom; Major Trends in Jewish Mysticism, 1941.
  • Scholem, Gershom; Jewish Gnosticism, Merkabah Mysticism, and the Talmudic Tradition, 1960.
  • Scholem, Gershom; Sabbatai Zevi, the Mystical Messiah, 1973.
  • Scholem, Gershom; Kabbalah, Jewish Publication Society, 1974.
  • Wineberg, Yosef; Lessons in Tanya: The Tanya of R. Shneur Zalman of Liadi (5 volume set). Merkos L'Inyonei Chinuch, 1998.
  • Wirszubski, Chaim; Pico della Mirandola's Encounter with Jewish Mysticism, Harvard University Press, 1989.
  • Wolfson, Elliot; Through a Speculum That Shines: Vision and Imagination in Medieval Jewish Mysticism, Princeton: Princeton University Press, 1994.
  • Wolfson, Elliot; Language, Eros Being: Kabbalistic Hermeneutics and Poetic Imagination, New York: Fordham University Press, 2005.
  • Wolfson, Elliot; Venturing Beyond: Law and Morality in Kabbalistic Mysticism, Oxford: Oxford University Press, 2006.
  • Wolfson, Elliot; Alef, Mem, Tau: Kabbalistic Musings on Time, Truth, and Death, Berkeley: University of California Press, 2006.
  • Wolfson, Elliot; Luminal Darkness: Imaginal Gleanings From Zoharic Literature, London: Onworld Publications, 2007.
  • The Wisdom of The Zohar: An Anthology of Texts, three volume set, Ed. Isaiah Tishby, translated from the Hebrew by David Goldstein, The Littman Library.

Vanjski linkovi