Okosnički lanac
Glavni lanac
Okosnica (kičma)
Linearni lanac na kojem se svi drugi lanci, dugi ili kratki, ili oba, <se /> mogu smatrati privjescimaNapomena:
Gdje bi se jednako mogu uzeti u obzir dva ili više lanaca
glavni lanac je onaj je koji najjednostavnije predstavlja
molekulu.[1]
Okosnički lanac ili okosnica ili kičmeni lanac ili glavni lanac – u nauci o polimerima – je serija kovalentno poveznih atoma koji skupa tvore kontinuirani lanac molekule. [2][3]
Karakter glavnog lanca
Na neki način je karakter okosničkog lanca ovisi o vrsti polimerizacije: u postepeno rastućoj polimerizaciji i polovina monomera postaje dio okosnicwe, a time i okosnica je obično funkcionalna, kao u politiofenima ili trakastim polimerima sa niskim gepovitim u organskim poluvodičima.[4] U polimerizaciji rastućeg lanca, obično kod alkena, ta kičma nije funkcijska, ali nosi funkcijske bočne lance ili bočne grupe. Međutim, u polipeptidima, okosnica je važmna za funkcionalnost polimera kao i bočni lanci. Okosnica polipeptida se sastoji od ugljikovih i dušikovih atoma konstitutivnih aminokiselina i ne uključuje bočne lance.
Karakter okosnice, tj. njenu fleksibilnost, određuju termička svojstva polimera (kao što je tranzicijska temperature stakla; npr,. okosnica poliziloksanskog lanca je vrlo fleksibilna, a rezultinska sa vrlo niskim temperaturama prijelaza u staklo, od -123 °C.[5] Polimeri s krutom okosnicom su skloni kristalizaciji (npr. politiofeni) u tankoim razmazima (filmovima) i rastvorima. Kristalizacija sa svoje strane utiče na optička svojstva polimera, optičke praznine u trakama i razine elektrona.[6]
Konfiguracija polipeptida se oslanja na fleksibilnost torziju uglova okosnice.[7] Fleksibilnost peptidne okosnice održava njena sposobnost da se isteže, što je važno za proteine pod mehaničkim stresom.
Tipovi okosnice
Uobičajeni tipovi okosnice su kod:
- zasićenih alkan (tipski za vinil polimere);
- polimeri postepenog rasta (polianilin, politiofen, PEDOT). Ovi često imaju derivirane heterocikluse kao i monomeri, kao što su tiofeni, diazolI ili pirol.
- polipeptidna;[8]
- fulerenska;[9]
- polisaharidna. Od načina na koji se formira je sličan peptidnoj kičmi, ali ima različita svojstva zbog vrste monomer koji su u njoj povezani.