Rebro
Rebro (latinski: costa) je vrsta kosti kod kičmenjaka. Rebra su dugačke, vitke, zakrivljene kosti koje tvore čvrsti dio zida grudnog koša štiteći pluća, srce i druge unutrašnje organe grudnog koša.[1][2][3]
| Rebra (Costae) | |
|---|---|
 Rebarni koš čovjeka (Izvor: Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918) | |
 Detalj jednostrukog ljudskog rebra | |
| Identifikatori | |
| Gray's | p.124 |
| MeSH | D012272 |
| TA | A02.3.01.001 A02.3.02.001 |
| FMA | 7574 |
| Anatomska terminologija | |
Nekim životinjama, pogotovo zmijama, rebra pružaju potporu i zaštitu cijelog tijela. Rebra kornjača razvila su se u koštane ili hrskavične dijelove oklopa i egzoskeleta.
Ljudska rebra
Čovjek, bez obzira na spol, ima 12 pari rebara (odnosno 24 rebra). Prvih sedam je hrskavično povezano s grudnom kosti. Naredna tri para, poznata kao "lažna rebra", dijele hrskavičnu vezu sa grudnom kosti. Zadnja dva para se nazivaju leteća rebra (lat. costae fluctuantes). Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara, dok neki imaju i treći par.[4]
Grudni koš je odvojen od trbušne šupljine dijafragmom (ošitom) koja ujedno regulira disanje. Kad se ošit steže, grudni koš se s rebrima širi, smanjujući van-grudni pritisak te vukući zrak u pluća.