Bamberg

Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice topova koja je sprječavala prelet zrakoplova. Ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7000 stranaca, uključujući 4100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Bamberg
Bamberg
Grb grada Bamberg
Koordinate: 49°53′N 10°53′E / 49.883°N 10.883°E / 49.883; 10.883
Država Njemačka
Savezna državaZastava Bavarske Bavarska
Upravno područjeGornja Franačka
GradonačelnikAndreas Starke (SPD)
Površina54,58 km2
Nadmorska visina245–386 m
Stanovništvo69.884 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva1280 stan./km2
Poštanski broj96001–96052
Pozivni broj0951
Registarska oznakaBA
Službena stranica bamberg.de
Karta
Bamberg na zemljovidu Njemačke
Bamberg
Bamberg
Položaj grada na karti Njemačke
Panorama grada iz parka Nove rezidencije
Panorama grada iz parka Nove rezidencije

Povijest

U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su pokopani u gradskoj katedrali.Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626. – 1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i sljedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti

Bamberški jahač
Stari grad Bamberg
Svjetska baštinaUNESCO
Država Njemačka
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iv,
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:624

Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnitz. Zbog privlačnih kućica na riječnim brjegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).

Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:

  • Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
  • Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
  • Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
  • Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
  • Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
  • Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.

U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.

Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211. – 1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.

Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.

Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.

Gradovi prijatelji

Bamberg je zbratimljen s gradovima:

Vidi još

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bamberg
Nedovršeni članak Bamberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.