Glavulja

Vrste iz roda Globularia L. korištene su kao ljekovita sredstva za razne bolesti, a najčešće se navodi korištenje Globularia alypum L.. Cilj istraživanja bio je procijeniti antidijabetički, antioksidativni, protuupalni, antibakterijski i antikancerogeni potencijal G. alypum i tri srodne vrste, G. punctata Lapeyr. (točkasta glavulja), G. cordifolia L. (srcolika glavulja) i G. meridionalis (Podp.) O .Schwarz, u odnosu na njihov fitokemijski sastav. Globularin i verbaskozid identificirani su pomoću LC-PDA-ESI-MSn kao glavni metaboliti G. alypum s poznatim biološkim aktivnostima. G. alypum pokazao je najveću inhibitornu aktivnost α-glukozidaze i aktivnost hvatanja radikala DPPH (IC50 = 17,25 μg/mL), dok se njezino protuupalno djelovanje nije značajno razlikovalo od srodnih vrsta. Sve ispitivane vrste pokazale su značajno antibakterijsko djelovanje protiv Staphylococcus aureusa otpornog na meticilin u metodi mikrodilucije bujona (MIC = 1,42–3,79 mg/mL). G. punctata također je pokazala antibakterijsko djelovanje protiv Escherichia coli (MIC = 1,42 mg/mL), Bacillus subtilis (MIC = 1,89 mg/mL), B. cereus (MIC = 2,84 mg/mL) i Enterococcus faecalis (MBC = 5,68 mg/ml). mL). G. punctata, G. cordifolia i G. meridionalis pokazale su veći antikancerogeni potencijal od G. alypuma. Dobiveni rezultati pokazuju da bi istraživane vrste Globularia mogle poslužiti kao izvori različitih bioaktivnih molekula, pri čemu G. punctata ima najveći antibakterijski potencijal.^[4]