Gospodarstvo Kuvajta
Kuvajt ima malo relativno otvoreno gospodarstvo. Zemlja posjeduje gotovo 10% svjetskih rezervi nafte, koja čini gotovo polovicu BDP-a i 95% prihoda od izvoza i državnih prihoda.[5]
| Gospodarstvo Kuvajta | ||
|---|---|---|
 | ||
| Kuvajt City | ||
| Valuta | kuvajtski dinar (KD) | |
| Fiskalna godina | standardna kalendarska godina | |
| Gospodarske organizacije | WTO i OPEC | |
| Statistika | ||
| BDP (PPP) | 200,062 milijardâ USD[1] () | |
| BDP rast | ||
| BDP per capita | 84.309 USD | |
| BDP po sektoru | poljoprivreda (0.3%), industrija (50.6), uslužne djelatnosti (49.1%) | |
| Inflacija (IPC) | 2,5 %[2] | |
| Stopa siromaštva | ||
| Radna snaga | ||
| Radna snaga prem zanimanju | ||
| Nezaposlenost | ||
| Glavna industrija | nafta, petrokemija, cement, brodogradnja i popravak brodova, desalinizacija, prerada hrane, građevinski materijal | |
| Trgovina | ||
| Izvoz | 115,46 milijardâ USD | |
| Izvozna dobra | nafta i naftni proizvodi, gnojivo | |
| Glavni izvozni partneri | Južna Koreja (16%), Indija (15,7%), Japan (13,4%), SAD (11,7%), Kina (9,2%), Singapur (4,2%)[3] | |
| Uvoz | 36,54 milijarde USD | |
| Uvozna dobra | hrana, građevinski materijal, vozila i dijelovi, odjeća | |
| Glavni uvozni partneri | SAD (11,8 %), Kina (9,2%), Saudijska Arabija (8,3%), Japan (8,2%), Južna Koreja (7%), Njemačka (5,1%)[4] | |
| Javne financije | ||
| Javni dug | ||
| Prihodi | 113,3 milijarde USD | |
| Rashodi | 63,55 milijardâ USD (2011. proc.) | |
| Ekonomska pomoć | ||
| Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima | ||
Prihodi Kuvajta se znatno oslanjaju na naftu i povećani su od 85% u ukupnim prihodima 2001. godine na 95% u 2013. godini te diversifikacija gospodarstva ostaje dugoročni problem. Prije Zaljevskog rata, Kuvajt je uspješno vršio diversifikaciju svojeg gospodarstva. Razvoj ne-naftnih sektora značajno je pao nakon iračke invazije 1990-ih, nakon što su stotine tvrtki i stranih institucija preselile u Dubai i Bahrein. Tijekom posljednjih 20 godina, ovisnost o prihodima nafte je porasla. Između 2006. i 2012., politička previranja spriječila su pokušaj ostvarivanja gospodarske raznolikosti.
Poljoprivreda čini 1% od kuvajtskog gospodarstva i 8% bruto domaćeg proizvoda. Poljoprivredni sektor osigurava voće i povrće za prodaju u trgovinama. Poljoprivreda je ograničena zbog nedostatka vode i obradive površine. Većina od tla koja je pogodna za uzgoj u južnom središnjem Kuvajtu je uništena kada su irački vojnici zapalili naftne bušotine u tom području i stvorili ogromna "uljna jezera".
Statistički podaci
- ulaganja (bruto fiksna): 6,6% BDP-a (2005. proc.)
- poljoprivreda i proizvodi: praktički nema usjeva; ribe
- stopa rasta industrijske proizvodnje: -5% (2002. proc.)
- struja:
- proizvodnja: 38.19 milijardi kWh (2003.)
- potrošnja: 35.52 milijardi kWh (2003.)
- izvoz: 0 kWh (2002.)
- uvoz: 0 kWh (2002.)
- struja - proizvodnja po izvoru:
- fosilna goriva: 100%
- hidroenergija: 0%
- nuklearna: 0%
- drugo: 0% (2001)
- nafta:
- proizvodnja: 2.418.000 bbl/dan (384.400 m3/ dan) (2005. proc.)
- potrošnja: 400.000 bbl/dan (64.000 m3/ dan) (procjena iz 2006.)
- izvoz: 2,57 milijuna barela dnevno (409 × 103 m3/ dan) (2008.)
- uvoz: -
dokazanih rezervi: 105.0 milijardi barela (16.69 × 109 m3) (2005. proc.), uključujući podijeljenu zonu.
- prirodni plin:
- proizvodnja: 8,3 milijarde m3 (2003. proc.)
- potrošnja: 8,3 milijarde m3 (2003. proc.)
- izvoz: 0 m3 (2002. proc.)
- uvoz: 0 m3 (2002. proc.)
dokazanih rezervi: 1572 milijarde m3 (2005.)
bilanca plaćanja: 31,51 milijarde dolara (2005. proc.)
izvozna roba: - nafta i naftni proizvodi, mineralna gnojiva
uvozna roba: - hrana, građevinski materijal, vozila i dijelovi, odjeća
rezerve deviza i zlata: (2005. proc.) 9,296 milijarde dolara
tečajevi: kuvajtskog dinara po američkom dolaru
- 0,3014 (2004.)
- 0.298 (2003.)
- 0,3039 (2002.)
- 0,3067 (2001.)
- 0,3068 (2000.)