Kuvajt

država na Аrapskom poluotoku

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.

Država Kuvajt
دولة الكويت

Dawlât al-Kuwayt

ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
Za Kuvajt
Himna
Al-našid al-watani
Položaj Kuvajta
Glavni gradKuwait
Službeni jezikarapski
Državni vrh
 - EmirMishal Al-Ahmad Al-Džabir Al-Sabah
 - Predsjednik VladeAhmad Al-Abdullah Al-Sabah
NeovisnostOd Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961.
Površina152. po veličini
 - ukupno17.818 km2
 - % vode0 %
Stanovništvo137. po veličini
 - ukupno (2022)4.292.691
 - gustoća241/km2
Valutadinar (1000 filsa)
Pozivni broj+965
Vremenska zonaUTC +3
Internetski nastavak.kw

Povijest i politika

Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u 1980-tima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija predvođena SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i sadašnji emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije. Kuvajt je država, ali i šeikat.

Stanovništvo

Prema podacima iz 2013. godine u Kuvajtu živi 3.695.316 stanovnika. Od toga broje 1.403.962 (33%) je Kuvajćana i 2.291.354 (67 %) nekuvajćana. U Kuvajtu živi oko 100.000 Bidunia, osoba bez državljanstva koji su klasificirani kao ilegalni stanovnici i koji nastoje dobiti kuvajtsko državljanstvo.[1]Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70 : 30. Zemlja ima velike zajednice stranaca hindusa, kršćana, budista i sikha.[2]

Gospodarstvo

Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz širega područja. Klima Kuvajta ograničava bavljenje zemljoradnjom. Država uvozi skoro sve prehrambene proizvode, osim ribe. Oko 75 % vode se uvozi ili destilira.Povišene cjene nafte 2005., donijele su višak državnoj kasi od 6,7 milijardi kuvajtskih dinara. Kuvajt nastavlja pregovore sa stranim naftnim kompanijama o iskorištavanju nafte u sjevernim dijelovima zemlje.

Zemljopis

Kuvajt se nalazi u jugozapadnoj Aziji, između Perzijskog zaljeva na zapadu i Iraka i Saudijske Arabije na istoku. Ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Warbah nenaseljeni. Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom, dok je granica s Irakom predmet spora.

Administrativna podjela

Kuvajt je podijeljen na šest muhafaza:

Izvori

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kuvajt
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kuvajt
Wječnik ima rječničku natuknicu Kuvajt
Nedovršeni članak Kuvajt koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.