Mersin
Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina,[2] grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.
| Mersin | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 36°48′N 34°38′E / 36.800°N 34.633°E | |
| Država |  Turska |
| Regija | Sredozemna regija |
| Provincija | Mersin |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Macit Özcan |
| Površina | |
| - Ukupna | 1772 km² |
| Visina | 100 m |
| Stanovništvo (2000.) | |
| - Urbano područje | 537.842[1] |
| - Metropolitansko područje | 1.362.708 |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Poštanski broj | 33XXX |
| Pozivni broj | (+90) 324 |
| Službena stranica http://www.mersin.gov.tr/ | |
| Zemljovid | |
  Mersin Mersin na karti Turske | |
Sa svojih 537.842 stanovnika u užem centru (1.651.400 provincija Mersin)[1] je deseti grad po veličini u Turskoj, i najveća luka jugoistočne Anadolije.[2]
Prema podacima Turskog statističkog instituta - 2011. metropolitansko područje Mersina imalo je 859.680 stanovnika.[3] Grad je bio domaćin Mediteranskih igara 2013.
Povijest
Mersin je noviji grad izrastao u 19. stoljeću, koji leži na mjestu nepoznatog antičkog naselja. Ostaci rimskog lučkog grada Soli Pompeiopolis leže zapadno od središta grada. Iskapanja na lokalitetu zvanom Yümük Tepesi, 3 km sjeverno od središta, otkrila su naselje iz neolitika. To naselje bilo je utvrđeno već oko 3600. pr. Kr. i ponovno tijekom Starog hetitskog kraljevstva (oko 1750. – 1460. pr. Kr.) i Novog hetitskog kraljevstva (oko 1460. – 1200. pr. Kr.), ali je napušteno nakon osnivanja Pompeiopolisa.[2]
Mersin je umjetna luka, izgrađena za izvoz poljoprivrednih proizvoda i ruda iz Kilikije i jugoistočne Anadolije. Lokacija za luku je izabrana zbog čiste vode, bez mulja i dobrih željezničkih i cestovnih veza s unutrašnjošću. Krak pruge koji povezuje Mersin s Adanom izgrađen je 1866., za potrebe izvoza pamuka.
Znamenitosti
Najpoznatiji povijesni spomenik Mersina je memorijalni muzej Kemala Atatürka koji je desetak puta boravio u gradu, i koji je želio da Mersin izraste u veliku luku i poveže Tursku sa svijetom. Grad ima brojne kulturne institucije od kojih je najznačajnija državna Opera i balet, četvrta u Turskoj nakon onih u Istanbulu, İzmiru i Ankari.
Velika atrakcija grada je neboder Mersin Ticaret Merkezi (Trgovački centar Mersin) izgrađen 1987. koji je sa svoja 52 kata (176.8 m) sve do 2000. bio najviša građevina u Turskoj.
Geografska obilježja
Mersin leži nekih 30 km duž obala Sredozemnog mora na krajnjem zapadnom kraju kilikijske ravnice, 65 km jugozapadno od Adane.[2]
Klimatska obilježja
Mersin ima sredozemnu klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, s vrućim ljetima i blagim kišnim zimama. Prosječna količina oborina za Mersin iznosi 661,2 mm godišnje.
Gospodarstvo
Mersin je prije svega velika luka koja se prostire na 785000 m², pored luke otvorena je 1986. prva bescarinska trgovačka zona u Turskoj u kojoj danas djeluju brojne svjetske kompanije. Mersin je i industrijski centar tog dijela Turske poznat po svojoj velikoj rafineriji.[2]
Mersin je najveća turska trajektna luka iz koje plove trajekti do Turske Republike Sjeverni Cipar.
Grad je dobro povezan cestama i željeznicom s Adanom, a preko nje i sa svim većim turskim gradovima.[2]
Obrazovanje
U gradu djeluje sveučilište osnovano 1992. na kojem studira 22000 studenata.
Gradovi prijatelji
|
|
