Radij
radij | ||
---|---|---|
Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj | radij Ra 88 | |
Kemijska skupina | zemnoalkalijski metali | |
Grupa, perioda, Blok | 2, 7, s | |
Izgled | ||
Gustoća1 | 5500 kg/m3 | |
Tvrdoća | ? | |
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 | (25 °C) ? J mol–1 K–1 | |
Talište | 700 °C | |
Vrelište3 | 1737 °C | |
Toplina taljenja | 8,5 kJ mol-1 | |
Toplina isparavanja | 113 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
Atomska svojstva | ||
Atomska masa | 225 | |
Elektronska konfiguracija | [Rn] 7s2 |
Radij je kemijski element atomskog (rednog) broja 88 i atomske mase 225. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Ra.
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Spojevi
Čvrsti spojevi radija su bijeli jer ioni radija ne daju specifično bojanje, ali postupno postaju žuti, a zatim tamne tijekom vremena zbog samoradiolize radijevog alfa raspada. Netopljivi spojevi radija koprecipitiraju sa svim spojevima barija, te većinom spojeva stroncija i olova.
Povijest
Radij su 1898. godine otkrili Marie Curie i Pierre Curie. Ime je dobio prema latinskoj riječi radiare što znači 'zračiti' ili 'sjajiti'. To je sjajan, srebrn i mekan radioaktivni metal. Vrlo brzo reagira s kisikom iz zraka i vodom. Jako je radiotoksičan. Kancerogen je ako se proguta, udahne ili se izlaže njegovu zračenju.
Svojstva
Primjene
Učestalost
Pretpostavlja se da ga ima prosječno 1g/1Km2 tla do dubine od 40 cm.
Izotopi
Radij ima 25 izotopa, najdugovječniji je 226 Ra t(1/2) = 1599 godina, a najkratkovječniji 230 Ra t(1/2) = 1,5 sata.
Radioatkivnost
Izrazito je visoke radioaktivnosti. Zbog strukture njegove atomske jezgre soli su jednako radioaktivne kao i sam metal.
Upozorenja
Izvori
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |