Paladij
| paladij | ||
|---|---|---|
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj | paladij Pd 46 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 10, 5, d | |
| Izgled | srebrnobijela krutina | |
| Gustoća1 | 12023 kg/m3 | |
| Tvrdoća | 4,75 | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 | 25,98 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 1554,9 °C | |
| Vrelište3 | 2963 °C | |
| Toplina taljenja | 16,74 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 362 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 106,42(2) | |
| Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d10[1] | |
Paladij je kemijski element atomskog (rednog) broja 46 i atomske mase 106,42(2). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Pd.
Paladij je sjajni, sivobijeli kovki i žilavi metal. Ima najmanju gustoću i temperaturu taljenja u grupi platinskih metala. Dobro apsorbira vodik, koji je otopljen u paladiju jako reaktivan. Zato se rabi kao katalizator pri hidrogeniranju. U reakcijama i lijevanju bijelog zlata često zamjenjuje skuplju platinu.
Paladij odolijeva hrđi te se zbog toga koristi u visokokvalitetnim liječničkim instrumentima. Spojen sa zlatom ili srebrom stvara snažne i dugotrajne zubne plombe. Trenutno je najtraženiji u autoindustriji, a inače ga se koristi u proizvodnji nakita, elektronici, industriji građevinskih materijala te u medicini.
Otapa se u jakim kiselinama, kao što je dušična.
Rusija s 44% i Južnoafrička Republika s 40% čine većinu ukupne svjetske proizvodnje paladija. Osim Rusije i JAR-a, ostatak značajnijih zaliha ovog plemenitog metala nalazi se u Kanadi, SAD-u i Zimbabveu.
Paladij je među četiri metala (srebro, zlato i platina) čija poluga ima valutni kod po ISO 4217.
Otkrio ga je 1803. godine engleski kemičar i fizičar William Hyde Wollaston.
Izvori
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |