Tehnecij
| tehnecij | ||
|---|---|---|
| Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj | tehnecij Tc 43 | |
| Kemijska skupina | prijelazni metali | |
| Grupa, perioda, Blok | 7, 5, d | |
| Izgled | sjajno siva krutina | |
| Gustoća1 | 11000 kg/m3 | |
| Tvrdoća | ? | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 | 24,27 J mol–1 K–1 | |
| Talište | 2157 °C | |
| Vrelište3 | 4265 °C | |
| Toplina taljenja | 33,29 kJ mol-1 | |
| Toplina isparavanja | 585,2 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 98,906[1] | |
| Elektronska konfiguracija | [Kr] 4d55s2[1] | |
Tehnecij je kemijski element atomskog (rednog) broja 43 i atomske mase 98,906[1]. U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Tc.
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal. Jedan je od dva elementa kojima su svi izotopi radioaktivni, a da ima atomski broj manji od olova (drugi je prometij). Gotovo sav tehnecij nastaje umjetno, a u prirodi se mogu naći tek minutne količine koje nastaju spontanim raspadom u uranijevim ili uhvatom neutrona u molibdenovim rudama. Kemijska svojstva ovog srebrnosivog, kristalnog tranzicijskog metala su sredina među renijevim i manganovim. 1937. tehnecij (točnije tehnecij-97) postao je prvim proizvedenim pretežno umjetnim elementom što je bilo rezultat rada Emilia Gine Segre'a i Carla Perrier'a. Njegovo ime dolazi od grčke riječi τεχνητός, što znači "umjetan".
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev predvidio je mnoga svojstva elementa 43 i nazvao ga je ekamangan (vidi Mendeljejevovi predviđeni elementi).
Nuklearni izomer tehnecij-99m emitira gama-čestice i koristi se u nuklearnoj medicini za razne dijagnostičke testove.
Izvori
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |
