Usprkos atributu rijetki u njihovu imenu, rijetki zemni elementi (uz iznimku radioaktivnogprometija) obilno su prisutni u Zemljinoj kori, primjerice, cerij je 25. najprisutniji element, prisutnosti slične bakrovoj. Međutim, zbog svojih geokemijskih svojstava, rijetki zemni elementi obično su raspršeni i rijetko se nalaze u koncentriranim, ekonomski isplativim eksploativnim oblicima. Poznata je tek nekolicina takvih oblika.[2] Prvi otkriveni mineral prihvatljivih svojstava bio je gadolinit, spoj cerija, itrija, željeza, silicija i drugih. Taj je mineral vađen iz rudnika u selu Ytterby, u Švedskoj; imena nekolicine elemenata potječu iz imena tog sela.
Nose naziv rijetkih zemalja (rijetke zemlje) jer su prvo bili izolirani u Engleskoj kao oksidirani minerali, a u to vrijeme (druga polovica 18. stoljeća) engleska riječ za "mineral" bila je "earth" (zemlja).
iz grčkoga "prasios", što znači zelen kao poriluk i "didymos", što znači ˝blizanac˝
Rijetki zemni magneti, laseri, jezgreni materijal za ugljični luk, bojilo u staklima i staklenim emajlovima, aditiv u didimijskim staklima upotrebljavanim lećama naočala za varenje.
Metali rijetkih zemalja su potrebni za proizvodnju brojnih modernih tehnoloških naprava, uključujući i supravodiča, elektronsko poliranje, preradu katalizatora i komponenti za hibridne automobile (prvenstveno akumulatora i magneta).