1631

godina
Ovo je članak o godini 1631.

Godina 1631 (MDCXXXI) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1600-e  1610-e  1620-e  – 1630-e –  1640-e  1650-e  1660-e
Godine:1628 1629 163016311632 1633 1634
Tragedija Magdeburga
1631. po kalendarima
Gregorijanski1631. (MDCXXXI)
Ab urbe condita2384.
Islamski1040–1041.
Iranski1009–1010.
Hebrejski5391–5392.
Bizantski7139–7140.
Koptski1347–1348.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1686–1687.
Shaka Samvat1553–1554.
Kali Yuga4732–4733.
Kineski
Kontinualno4267–4268.
60 godinaYin Metal Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11631.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

  • januar? - Patrijarh Pajsije Janjevac stigao u kanonsku posetu vretanijskoj eparhiji u društvu Jevtimija Carigrađanina koji podstiče nezadovoljstvo Srba Vlaškim statutima (?)[1].
  • 23. 1. - Tridesetogodišnji rat, Sporazum iz Bärwaldea: Francuska će finansirati švedsku vojsku u Nemačkoj.
  • mart - "Vrenje" i pobune među Srbima u Slavoniji, biće pogubljeni knez Marko Bogdanović i harambaša Smiljan Vujić[1].
  • 15. 3. - Ugarski palatin Nikola Esterhazi vodi vojsku u Erdelj ali je kod Rakamaza poražen od Đorđa I Rakocija (već u aprilu sklopljen mir).
  • 28. 3. - 4. 4. - Lajpciški konvent, okupljanje nemačkih protestanata i debata o okončanju Tridesetogodišnjeg rata.
  • 10. 4. - Francesco Erizzo je novi mletački dužd (do 1646).
  • 13. 4. - Bitka kod Frankfurta na Odri je pobeda švedskog kralja Gustava II Adolfa.
  • 23. 4. - Umro Francesco Maria II della Rovere, poslednji vojvoda od Urbina - vojvodstvo priključeno Papinskoj Državi.
  • 5. 5. - Umro varaždinski general Trautmansdorf, naslediće ga Georg Ludwig Graf von Schwarzenberg.
  • 20. 5. (10. 5. po j.k.) - Pohara Magdeburga: carski general Johann ’t Serclaes von Tilly zauzeo Magdeburg posle višemesečne opsade - mesto opljačkano i uništeno, stanovnici masakrirani. Mnoge protestantske nemačke države zbog ovoga podržavaju švedsku invaziju.
  • 27. 5. - Hrvatski sabor u Varaždinu, određeni nunciji koji će kralju podnijeti tužbu protiv Vlaha (prijethodno opet odložen rad "Vlaške komisije") - "vlaški arhimandrit" predvodi čete Vlaha u zauzimanju hrvatskih imanja[2].
  • 17. 6. - Umrla Mumtaz Mahal - njen ožalošćeni muž Shah Jahan će započeti gradnju Taj Mahala.
  • 19. 6. - Ugovorom iz Cherasca i definitivno okončan Rat za mantovsko nasleđe.
  • 20. 6. - Alžirski gusari napali Baltimore, selo u Irskoj.
  • 16. 7. - Gustav II Adolf zauzima Würzburg i prekida Würzburška suđenja vešticama.
  • ljeto - Bosanski beglerbeg Hasan-paša poduzima kazneni pohod protiv hercegovačkih begova Ljubovića; takođe se između Ljubovića i Šabanovića vodi "pravi mali rat"[3].
  • avgust, krajem - Prinuđen nestašicom zaliha, Tilly šalje vojsku u Saksoniju, zbog čega njen vladar Johann Georg I stupa u savez sa Švedskom.
  • avgust? - oktobar - Thomas James istražuje Jamesov zaljev.
  • 4. 9. - Ivan III. Drašković sa braćom dobija od kralja naslov grofa.
  • 12. 9. - Osamdesetogodišnji rat: bitka kod Albrolhosa je španska pomorska pobeda nad Holanđanima kod Brazila. Istog i sledećeg dana Holanđani kod Slaaka uništili špansku flotu sa invazionom vojskom.
  • 17. 9. (7. 9. po j.k.) - Bitka kod Breitenfelda: Gustav II Adolf potukao Tillyja, ovo je prva značajna pobeda protestanata u Tridesetogodišnjem ratu; grof Izolani sa pet hrvatskih pukovnija bio na lijevom Tillyjevom krilu, natjerali Sase u bijeg[2].
  • 10. 10. - Saksonska armija zauzela Prag.
  • 25. 10. - Pošto je oklevao s opsedanjem Bagdada, veliki vezir Gazi Husrev-paša smenjen s položaja - doći će do pobune janičara i spahija u Anadoliji[4].
  • 7. 11. - Pierre Gassendi prvi posmatrao tranzit Merkura.
  • 7. 12. - Tranzit Venere koji je predvideo Kepler, ali ne može se posmatrati iz Evrope.
  • 16. 12. - Počinje najjača erupcija Vezuva od propasti Pompeje, stradalo 4.000 ljudi.
  • 23. 12. - Gustav II Adolf zauzeo Majnc bez borbe.

Kroz godinu

  • U Poreču nakon kuge ima samo 30 ljudi, u Puli ostale samo tri domaće obitelji, sa strancima i vojnicima ne više od 300 stanovnika[5].
  • Ibrahim ef. Bistrigija postaje sarajevski muftija (do 1664)[6].
  • Pierre Vernier izmislio nonijus.
  • William Oughtred u Clavis Mathematicae uveo znak za množenje "×"; posthumno i nestručno objavljeno Artis Analyticae Praxis Thomasa Harriota, uvedene oznake < i > za nejednakost.
  • Počela gradnja Santa Maria della Salute u Veneciji.
  • Papa Urban VIII. priznao nezavisnost San Marina.
  • Mustafa Koči-beg (Koçi Bey) predstavio sultanu Muratu IV Risale ("traktat") o reformama - začetak tradicionalističkog reformizma[4].
  • Kadızade Mehmed Efendi postao imam u Aja Sofiji - promocija pokreta Kadizadelija.

Arhitektura

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1631.
  • 26. 3. - Franjo Jambrehović, filozofski pisac († 1703)
  • 19. 8. - John Dryden, književnik († 1700)
  • 26. 10. - Leopold Karl von Kollonitsch, primat Ugarske († 1707)
  • 30. 10. - Pierre Beauchamp, koreograf († 1705)
  • ? - Müneccimbaşı Ahmed Dede, osmanski astronom i astrolog († 1702)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1631.

Reference

Literatura
  • Rudolf Horvat, Ban Sigismund Erdedi (hr Wikisource)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5
  • History of the Ottoman Empire and Modern Turkey: Volume 1..., Stanford J. Shaw (Google Books)