1708

godina

Godina 1708. (MDCCVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1670-e  1680-e  1690-e  – 1700-e –  1710-e  1720-e  1730-e
Godine:1705 1706 170717081709 1710 1711
Bitka kod Lesne
1708. po kalendarima
Gregorijanski1708. (MDCCVIII)
Ab urbe condita2461.
Islamski1119–1120.
Iranski1086–1087.
Hebrejski5468–5469.
Bizantski7216–7217.
Koptski1424–1425.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1763–1764.
Shaka Samvat1630–1631.
Kali Yuga4809–4810.
Kineski
Kontinualno4344–4345.
60 godinaYang Zemlja Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11708.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

Veliki severni rat 1700-09
  • 7. 2. - Bitka kod Grodna: Karlo XII i Petar Veliki pokušavaju zarobiti jedan drugog.
  • 28. 2. - Pobuna robova na njujorškom Long Islandu, ubijeno sedam belaca.
  • februar - Rusi digli Dorpat/Tartu u vazduh i deportovali stanovništvo.
"Geometrija slavenski Zemljemjerije" - uvedena građanska ćirilica
  • 11. 3. - Britanska kraljica Anne odbija dati kraljevski pristanak na u Parlamentu izglasani zakon o škotskoj miliciji, a što predstavlja posljednji slučaj da je britanski monarh ikada stavio veto na neki zakonski akt.
  • 15. 3. - Hrvatski ban Palfi potvrdio stare međe i pravice Banske krajine, što je protivno pretenzijama zagrebačkog biskupa i hrvatskih oficira koji bi stvarali svoje posede.[3]
  • mart - Jedan udžbenik geometrije prva je knjiga odštampana novom ruskom građanskom ćirilicom.
  • 23. 3. - Jakobitski pretendent Jakov Franjo Edvard od Velsa se pokušava iskrcati sa francuskom flotom u Škotskoj - bez uspeha, ali engleska flota je odvučena od kontinenta.

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 4. 4. - Alžirski beg Bušlagem ("Brka") uzima Špancima i Mers el-Kébir - ovi će se vratiti tu i u Oran 1732-92.
  • proleće - Deputirci varaždinskih graničara u Gracu i Beču traže i formalnu potvrdu prava - odgovoreno da se strpe i čekaju vojnu komisiju.[4]
  • 24. 5. - Car Josif I potvrdio izbor Isaije Đakovića za "arhiepiskopa ilirskog ili rascijanskog naroda grčkog obreda".[5]
  • 24. 5. - Austrijske carske snage zauzele papin grad Comacchio - konflikt rješen sljedeće godine u carevu korist.
  • 8. 6. - Wagerova akcija: Britanci presreli špansku flotu s blagom ispred današnje Kolumbije - potonuli galeon San José će biti nazvan "svetim gralom brodskih olupina".
  • 30. 6. - Ubijen omrznuti etiopski car Tekle Haymanot I, nasleđuje ga, ranije zatočeni, stric Tewoflos (do 1711).

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • 30. 6. - Regensburški sabor konfiskovao posede izbeglog mantovskog vojvode Ferdinanda Karla - Vojvodstvo Mantova pripada austrijskim Habsburzima (do 1797. i 1815-66), ostatak Vojvodstva Montferrat Savoji.
Bitka kod Oudenardea, komemorativna medalja
  • 11. 7. - Bitka kod Oudenardea: Marlborough i Eugen Savojski sprečili Francuze da osvoje grad, čime bi bili odsečeni od Engleske.
  • 14. 7. - Bitka kod Golovčina: Karlo XII pobedio nadmoćnije ali nekoordinisane ruske snage.
  • 18. 7. (7. 7. po j.k.) - Bulavinov ustanak: Kondratij Bulavin je pronađen mrtav, što je praktično kraj pobune donskih kozaka protiv ruskih carskih vlasti.
  • 26. 7. - Zaporoški kozački general Vasilij Kočubej je pogubljen od strane hetmana Mazepe.
  • 31. 7. (20. 7. po j.k.)[6] - Mitropolit Isaija Đaković umro u Beču, za administratore Krušedolske mitropolije postavljeni episkop Stefan Metohijac-Pećanin i bački episkop Hristifor Dimitrijević (novi mitropolit izabran tek 1710).
Karlo i Elizabeta Kristina

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 9. 9. - Švedska invazija Rusije: Bitka na Nevi: švedska diverzija protiv Rusa na severu, pobeda bez većeg strateškog uticaja.
  • 10. 9. - Bitka kod Moljatiča (Malatitze, Dobroe): Rusi nadbili prethodnicu švedske vojske pa se povukli.
  • 14 - 21. 9. - Rat za špansko nasljedstvo: Anglo-holandsko Zauzeće Minorce na Balearima - otok postaje važna britanska baza, koju s prekidima drže do 1802.
  • 20. 9. - Bitka kod Rajovke: Karlo XII zamalo upao u zamku.
  • 28. 9. - Bitka kod Wijnendalea: Francuzi ne uspevaju presresti konvoj sa namirnicama za opsadu Lilla.
Bitka kod Lesne
  • 3. 10. - Kotorski biskup Marin Drago dobio premeštaj na Korčulu.[7]
  • 7. 10. - Guru Gobind Singh umire kao žrtva ubistva - nastavlja se rat Mogula i Sika. Njegov naslednik je sveto pismo Guru Granth Sahib, "večni živi guru".
  • 9. 10. - Veliki sjeverni rat: Bitka kod Lesne u kojoj ruska vojska pod carem Petrom Velikim nanosi poraz švedskim snagama generala Adama Ludwiga Lewenhaupta koje su nastojale donijeti pojačanja i namirnice vojsci kralja Karla XII u Ukrajini; bitka, koja se smatra prvom velikom ruskom pobjedom nakon osam godina rata, će kasnije dobiti nadimak "majka Poltave".
  • 11. 10. - Umro Ehrenfried Walther von Tschirnhaus, direktor saksonske fabrike porcelana - njegov saradnik Johann Friedrich Böttger će dogodine objaviti pronalazak materijala, pa će se smatrati njegovim pronalazačem.
  • 22. 10. - Opsada Lilla: saveznici ušli u varoš Lille, Francuzi se održavaju u citadeli.
  • 26. 10. (j.k.?) - Poslednji kamen stavljen na lanternu Katedrale sv. Pavla u Londonu - zvanični kraj gradnje na Božić 1711/12.
  • 27. 10. - Portugalski kralj João V se oženio austrijskom princezom Marijom Annom.
  • jesen - Rakocijev pristaša barun Josip Vojnović u Veneciji uzalud pokušava da sinjoriju uvuče u rad na podizanju ustanka u Hrvatskoj.[8]
  • 13. 11. - Baturinska tragedija: ruska vojska zauzela glavni grad hetmana Ivana Mazepe, nakon što je ovaj prešao na švedsko-poljsku stranu, i masakrirala stanovnike. Šveđani su danas uspeli preći reku Desnu ali kasno je za Baturin.
  • 17. 11. - Ivan Skoropadski je novi poglavar Kozačkog hetmanata (do 1722), saveznik je Rusa.
  • 21. 11. - Poljski građanski rat, Bitka kod Koniecpola: proruske snage Augusta II Jakog porazile prošvedskog Stanisława Leszczyńskog, tako da ovaj ne može pomoći Karlu XII.
Prve gubernije u Rusiji
  • 10. 12. - Francuzi se posle 4-mesečne opsade povlače iz tvrđave Lille.
  • 29. 12. - Reforme Petra Velikog - oblasna reforma: ukazom uspostavljene gubernije u Rusiji, na početku ih je osam.
  • decembar - Švedski kralj Karlo XII prezimljuje u Ukrajini, gubi dosta ljudi od surove zime.

Kroz godinu

  • Krnji ugarski sabor u Požunu, lojalan caru Josipu: traži se obnova starih staleških prava.[9]. Pokrenuto pitanje o suglasju (concordantia) hrvatskih i ugarskih zakona, zaključeno da kralj može sankcionirati samo one članke hrvatskog sabora koji se "ne protive pozitivnim zakonima ugarskog kraljevstva" - pitanje ipak ostaje otvoreno[10]
  • Zagrebački biskup Martin Brajković poduzima korake da osamostali crkvu, podizanjem na nadbiskupiju[11], razlučenjem od Bačko-kaločke nadbiskupije.
  • Mirko Esterhazi Galantski novi je zagrebački biskup (do 1722).
  • Ustanak 2.000 seljaka u Karlovačkoj granici.[12]
  • Stjepan Margitić: "Fala od svetih".
  • Isaija III je sarajevski mitropolit nakon Visariona II (do 1709).
  • Prizrenski sandžak dat na upravu Kurd Mehmed-paši iz Đakovice, protivniku Mahmudbegovića; njegove haračlije pljačkaju prizrenska i suhorečka sela. Arnauti doseljeni u novobrdski kadiluk, noću pljačkaju i ubijaju po selima[13]
  • Ponovljene naredbe da se u mletačkoj Dalmaciji neće trpeti druga vera osim katoličke.[14]
  • Kuju se srebrni dubrovački škudi (do 1750).
  • 1708-12 - Kuga u vreme Velikog severnog rata pogađa centralnu i istočnu Evropu, naročito baltičke krajeve.
  • Istočnoindijska kompanija: dve paralelne engleske trgovačke kompanije se ujedinjuju, a državna blagajna dobija pozajmicu od 3,2 miliona funti.
  • c. - Porta osniva posebnu haznu (blagajnu) u Beogradu iz koje bi se davale plate vojnicima, ali stvar propada zbog zloupotreba.[15]
  • Bernard de Montfaucon: Palaeographia Graeca (skovan termin paleografija).
  • Herman Boerhaave: Institutiones medicae.
  • Nikola Bijanković: Krstajnski nauk na kratko složen.

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1708.
  • 11. 5. - Jules Hardouin-Mansart, arhitekta (* 1646)
  • 30. 6. - Tekle Haymanot I, etiopski car (* 1684)
  • 5. 7. - Ferdinando Carlo di Gonzaga-Nevers, vojvoda Mantove i Monferatta (* 1652)
  • 20. 7. - Isaija Đaković, krušedolski mitropolit
  • 2. 10. - Anne Jules de Noailles, maršal Francuske (* 1650)
  • 7. 10. - Guru Gobind Singh, vođa sika (* 1666)
  • 9. 10. - Olimpia Mancini, majka Eugena Savojskog (* 1638)
  • 11. 10. - Ehrenfried Walther von Tschirnhaus, matematičar, pionir porcelana (* 1651)
  • 28. 10. - Đorđe od Danske, suprug brit. kraljice Ane (* 1653)
  • 5. 12. - Seki Takakazu, matematičar (* 1642)

Reference

Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)