Antanifotsi
Antanifotsi (engleski Antanifotsy) je osmi po veličini grad Madagaskara od 65 444 stanovnika [1] u sredini otoka, administrativni centar Distrinkta Antanifotsi u Regiji Vakinankaratra (Provinciji Antananarivo).
Antanifotsi Antanifotsy | |
---|---|
Slika iz aviona na Antanifotsi i okolicu | |
Koordinate: 19°41′S 47°20′E / 19.683°S 47.333°E | |
Država | Madagaskar |
Provincija | Antananarivo |
Regija | Vakinankaratra |
Visina | 1470 |
Stanovništvo (2005.) | |
- Područje utjecaja | 65 444 [1] |
Vremenska zona | DST (UTC+3) |
Karta | |
Antanifotsi na malagaškom znači gdje je zemlja bijela, je jedan od većih distinkta (općina) u zemlji od 327 km² .[2]
Historija
Većinsko stanovništvo Antanifotsija su Merine koji su se tu povukli nakon kraljevskih progona sredinom 19. vijeka.[2]
U Antanifotsiju je od kraja 19. vijeka, počela djelovati norveška luteranska vjerska škola.[3] Tako da su danas većina stanovnika protestanti, ali ima i dosta katolika
Prvi dobri primjerak betafita (vrsta pegmatita) pronađen je kod Antanifotsija a opisao ga je francuski minerolog Antoine Lacroix 1922.[4]
Geografske i klimatske karakteristike
Antanifotsi leži u gornjem toku rijeke Onive, koja ga dijeli na dva dijelana nadmorskoj visini od 1470 m u Centralnom gorju. Smješten je između Masiva Ankaratra (vrhovi; Ambatondrangahi (2 379 m), Betampona (2 052 m) [5] sa sjevero zapada i Masiva Vohidraj sa istoka. Vahidraj sa svojim vrhovima od preko 2000 m, služi mu kao brana od monsunskih vjetrova sa Indijskog oceana, tako da ima relativno malo kiša.[6]
Antanifotsi je udaljen 112 km južno od glavnog grada Antananarivo [2] nacionalnom cestom br. 7 i oko 55 km od Antsirabea.Antanifotsi ima vruću tropsku klimu, sa dva različita godišnja doba; toplim i vlažnim koji traje od novembra do aprila, kad je prosječna dnevna temperatura oko 30 °C i drugom od maja do oktobra kad je nešto hladnije i suho.[6]
Privreda
Antanifotsi je središe poljoprivrednog kraja u kojem se stanovništvo bavi uzgajem riže, kukuruza i krumpira i stočarstvomgoveda, svinje i preradom drva (oko 30.000 hektara šuma)