Plodni polumjesec

(Preusmjereno sa stranice Plodni polumesec)

Plodni polumesec se nalazi u jugozapadnoj Aziji i sastoji se od plodnih podregiona Mesopotamije i Levanta. Kroz ovaj region protiču četiri velike reke: Nil, Jordan, Eufrat i Tigar.

Plodni polumesec

S južne strane je omeđen Sirijskom pustinjom a sa severne Anadolijom. Proteže se od istočne obale Sredozemnog mora do Persijskog zaliva zahvatajući teritoriju površine između 400.000 i 500.000 km². Područje je geografski važan most između Afrike, Azije i Evrope, preko kojeg su prelazile migracije iz predhodne istorije prilikom širenja čovječanstva. Po jednoj teoriji Srednji istok je važan i za distribuciju mnogih biljnih i životinjskih vrsta, pogotovo njihovo zadržavanje i preživljavanje u vrijeme nepogodnih klimatskih uslova u Evropi i Africi.

Zbog bogatog istorijskog nasleđa ovo područje se često naziva kolevkom civilizacije[1] jer je tu počeo prvi uređeni proces modifikacija prirodnih vegetacija u daljnjem razvoju pripitomljavanja biljaka za uzgoj. Tehnološki razvoj u regionu omogućio je razvoj agrikulture na bazi osam pripitomljrnih biljaka, sistema navodnjavanja, pripitomljavanje životinja (ovca, koza, goveče, svinja), proizvodnju keramike i pojavu prvog zanata (keramičarski), pojavu stakla, točka, prvo pismo. Krajnji rezultat je stvaranje prve ljudske civilizacije - Sumeri.[2]

Naziv Plodni polumesec je skovao američki arheolog Džejms Henri Brested (engl. James Henry Breasted) sa Univerziteta u Čikagu inspirisan činjenicom da je reč o plodnoj teritoriji čiji oblik podseća na polumesec.

Pojava društvenog raslojavanja povezanog sa razvojem poljoprivrede u neolitu naziva se Neolitska revolucija, a termin je prvi upotrijebio 1920. australijski arheolog Vere Gordon Childe.

Ovovremene države čije se teritorije nalaze sasvim ili jednim delom unutar Plodnog polumeseca su Irak, Izrael (sa Palestinom), Jordan, Liban, Sirija, deo severoistočnog Egipta i mali deo jugoistočne Turske kao i zapadnog Irana.

Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija[3] perioda, kultura i osobenosti neolita na području Plodnog polumjeseca.

ASPRO PeriodKultureDatiranje (pne)
Period 1Natufian, Zarzian12.500 – 9.500.
Period 2Protoneolit, Predkeramički neolit A10.500 – 8.300.
Period 3Rani Predkeramički neolit B9.200 – 8.300.
Period 3Srednji Predkeramički neolit B8.400 – 7.500.
Period 4,5Kasni Predkeramički neolit B Predkeramički neolit C7.600 – 6.000.
Period 6Hassuna, Samarra, Halaf, Ubaid 16.400 – 5.600.
Period 7Keramički Neolit A, Halaf, Ubaid 25.800 – 5.400.
Period 8Keramički Neolit B, Ubaid 35.000 – 4.500.
Period 9Ubaid 46.400 – 5600.

Povezano

Reference