Popis deista

Ovo je djelomičan popis ljudi koji su kategorizirani kao deisti, vjerovanje u Boga zasnovano samo na prirodnoj religiji ili vjerovanje u religijske istine koje su otkrili ljudi procesom razumijevanja, neovisno o svakoj objavi u svetom pismu ili od proroka. Oni su izabrani zbog svoga utjecaja na deizam ili zbog svoje slave u ostalim područjima.

• Jean le Rond D’Alembert (1717. – 1783.), francuski matematičar, mehaničar, fizičar, filozof i muzički teoretičar. Također je bio suurednik s Denisom Diderotom na Enciklopediji.^[1]

• Ethan Allen (1738. – 1789.), rani američki revolucionar i gerilski vođa.^[2]

• Luis Walter Alvarez (1911. – 1988.), američki eksperimentalni fizičar i pronalazač koji je proveo gotovo svu svoju dugu profesionalnu karijeru na fakultetu Kalifornijskog sveučilištu u Berkeleyju. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1968. godine, prijavio je preko 40 patenata od kojih su neki doveli do komercijalnih proizvoda.^[3]

• Anaksagora (o. 500. – 428. pr. Kr.), predsokratski grčki filozof.^[4]

• Aristotel (384. pr. Kr. – 322. pr. Kr.), grčki filozof i polihistor, učenik Platonov i učitelj Aleksandra Velikog.^[5][6][7]

• Neil Armstrong (1930. – 2012.), američki astronaut NASA-e, testni pilot, aeronautički inženjer, sveučilišni profesor, američki mornarički letač i prvi čovjek koji je stupio na Mjesec.^[8]

• Averroes (1126. – 1198.), andaluzijski polihistor; magistar aristotelovske filozofije, islamske filozofije, islamske teologije, malikijskog prava i jurisprudencije, logike, psihologije, politike, arapske muzičke teorije, te znanosti medicine, astronomije, geografije, matematike, fizike i nebeske mehanike. Rođen je bio u Córdobi u Al Andalusu, danas u Španjolskoj, a umro u Marakešu u Maroku. Njegova škola filozofije poznata je kao averoizam.^[9][10]

• Ludwig Boltzmann (1844. – 1906.), austrijski fizičar slavan po svojim osnivačkim doprinosima u polju statističke mehanike i statističke termodinamike.^[11][12]

• Napoleon Bonaparte (1769. – 1821.), francuski vojni i politički vođa.^[13]

• Max Born (1882. – 1970.), njemačko-britanski fizičar i matematičar koji je posredovao u razvoju kvantne mehanike. Također je doprinio fizici krutog stanja i optici, a nadzirao je rad brojnih značajnih fizičara tijekom 1920-ih i 1930-ih. Born je 1954. godine osvojio Nobelovu nagradu za fiziku (podijelio je s Waltherom Botheom).^[14][15]

• Wernher von Braun (1912. – 1977.), njemačko-američki raketni znanstvenik, aeronautički inženjer, svemirski arhitekt i jedan od vodećih figura u razvoju raketne tehnologije.^[16]

• Nick Cave (1957. – ), australski muzičar, kantautor, pjesnik, autor i glumac.^[17][18]

• Ciceron (106. p. n. e. – 43. p. n. e.), rimski državnik, pravnik, politički teoretičar, filozof i rimski konstitucionalist.^[19]

• Paul Davies (1946. – ), britanski fizičar i znanstveni pisac i izvjestitelj.^[20]

• Humphry Davy (1778. – 1929.), britanski kemičar i pronalazač.^[21]

• Thomas Alva Edison (1847. – 1931.), američki pronalazač i poslovni čovjek.^[22]

• Albert Einstein (1879. – 1955.), njemački teorijski fizičar i smatran jednim od najutjecajnijih intelektualaca u ljudskoj povijesti. Einsteina povjesničari klasificiraju kao pandeista i agnostičkog teista.^[23][24]

• Antony Flew (1923. – 2010.), britanski filozof i istaknuti bivši ateist.^[25]

• Benjamin Franklin (1706. – 1790.), američki polihistor, jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država.^[26]

• Fridrik Veliki (1712. – 1786.), pruski kralj iz dinastije Hohenzollerna.^[27]

• Martin Gardner (1914. – 2010.), američki popularni matematički i znanstveni pisac koji se specijalizirao u rekreativnoj matematici, no s interesima koji obuhvaćaju mikromagiju, scensku magiju, književnost (posebno pisanja Lewisa Carrolla i G. K. Chestertona), filozofiju, znanstveni skepticizam i religiju.^[28]

• William Lloyd Garrison (1805. – 1879.), američki abolicionist, novinar i društveni reformator. Najpoznatiji je kao urednik abolicionističkih novina The Liberatora a bio je jedan od osnivača Američkog proturopskog društva, promicao je "neposrednu emancipaciju" robova u Sjedinjenim Državama.^[29]

• Carl Friedrich Gauss (1777. – 1855.), njemački matematičar i fizikalni znanstvenik koji je značajno doprinio mnogim poljima uključujući teoriju brojeva, statistiku, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, geofiziku, elektrostatiku, astronomiju i optiku.^{[30][31][32][33][34]}

• Brett Gurewitz (1962. – ), gitarist i kantautor američkog punk rock benda Bad Religiona.^[35]

• Harish-Chandra (1923. – 1983.), indijski matematičar koji je učinio fundamentalan rad u teoriji reprezentacije, posebno harmonijske analize polujednostavnih Lieovih grupa.^[36]

• James Heckman (1944. – ), američki ekonomist koji je podijelio Nobelovu memorijalnu nagradu za ekonomiju 2000. za svoj pionirski rad u ekonometriji i mikroekonomiji.^[37]

• Edward Herbert, 1. baron Herbert Cherburyjski (1583. – 1648.), britanski vojnik, diplomat, povjesničar, pjesnik i religijski filozof.^[38]

• William Hogarth (1697. – 1764.), engleski slikar, vizualni umjetnik i pionir stripskog crtanja.^[39]

• Robert Hooke (1635. – 1703.), engleski prirodni filozof, arhitekt i polihistor.^[40]

• Victor Hugo (1802. – 1885.), francuski pisac, umjetnik, aktivist i državnik.^[41][42]

• James Hutton (1726. – 1797.), škotski liječnik, geolog, naturalist, proizvođač kemikalija i eksperimentalni poljoprivrednik. Njegov je rad pomogao uspostavi osnove moderne geologije. Njegove su teorije geologije i geološkog vremena, također nazvana duboko vrijeme, bile uključene u teorije koje su naposljetku nazvane plutonizam i aktualizam.^[43]

• Thomas Jefferson (1743. – 1826.), autor Jeffersonove Biblije, američki otac osnivač, glavni autor američke deklaracije neovisnosti i treći predsjednik Sjedinjenih Država.^[44][45][46]

• Ahmad Kasravi (1890. – 1946.), iranski lingvist, povjesničar i reformator.^[47]

• Harmony Korine (1973. – ), američki filmski redatelj, producent, scenarist i autor.^[48]

• Jean Baptiste Lamarck (1744. – 1829.), francuski naturalist. Bio je vojnik, biolog, akademik i rani pobornik ideje da se evolucija zbivala i zbiva u skladu s prirodnim zakonima.^[49]

• Gottfried Leibniz (1646. – 1716.), njemački matematičar i filozof. Najpoznatiji je po razvoju infinitezimalnog računa neovisno o Isaacu Newtonu, a njegova je matematička notacija naširoko rabljena otkad je bila objavljena.^[50][51]

• Leonardo da Vinci (1452. – 1519.), talijanski renesansni polihistor: slikar, kipar, arhitekt, muzičar, znanstvenik, matematičar, inženjer, pronalazač, anatom, geolog, kartograf, botaničar i pisac.^[52][53]

• Gotthold Ephraim Lessing (1729. – 1781.), njemački pisac, filozof, dramatičar, publicist i umjetnički kritičar.^[54]

• Abraham Lincoln (1809. – 1865.), 16. predsjednik Sjedinjenih Država.^[55][56]

• John Locke (1632. – 1704.), utjecajni engleski filozof na polju empirizma.^[57]

• Mihail Lomonosov (1711. – 1765.), ruski polihistor, znanstvenik i pisac, koji je uradio važne doprinose književnosti, obrazovanju i znanosti. Među njegovim su otkrićima Venerina atmosfera. Njegove su sfere znanosti bile prirodna znanost, kemija, fizika, mineralogija, povijest, umjetnost, filologija, optički uređaji i drugo. Lomonosov je također bio pjesnik a utjecao je na oblikovanje modernog ruskog književnog jezika.^[58]

• Charles Lyell (1797. – 1875.), britanski pravnik i najistaknutiji geolog svoga vremena. Najpoznatiji je kao autor Principa geologije koji su popularizirali Huttonove koncepte aktualizma.^[59]

• Al-Maʿarri (973. – 1058.), slijepi arapski filozof, pjesnik i pisac, kontroverzan racionalist.^[60]

• Colin Maclaurin (1698. – 1746.), škotski matematičar koji je napravio važne doprinose u geometriji i algebri. Maclaurinov red, poseban slučaj Taylorova reda, nazvan je prema njemu.^[61]

• James Madison (1751. – 1836.), "otac Ustava Sjedinjenih Država", jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država i 4. predsjednik Sjedinjenih Država^[62]

• Alfred M. Mayer (1836. – 1897.), američki fizičar.^[63]

• Moses Mendelssohn (1729. – 1786.), njemački filozof utjecajan na židovsku haskalu^[64]

• Dmitrij Mendeljejev (1834. – 1907.), ruski kemičar i pronalazač. Pripisuju mu se zasluge kao tvorcu prve inačice periodnog sustava elemenata.^[65]

• John Muir (1838. – 1914.), američki naturalist škotskog roda, autor i rani zagovornik očuvanja divljine u Sjedinjenim Državama.^[66]

• Simon Newcomb (1835. – 1909.), kanadsko-američki astronom i matematičar.^[67]

• Isaac Newton (1642. – 1727.), engleski fizičar, matematičar, astronom, prirodni filozof, alkemičar i teolog, "smatran od mnogih najvećim i najutjecajnijim znanstvenikom koji je ikada živio."^{[68][69][70][71]}

• Thomas Paine (1737. – 1809.), engleski pamfletist, revolucionar, radikal, pronalazač i intelektualac te jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država.^[72]

• Elihu Palmer (1764. – 1806.), američki autor i pobornik deizma.^[73]

• Wolfgang Pauli (1900. – 1958.), austrijski teorijski fizičar. Godine 1945. primio je Nobelovu nagradu za fiziku. Najpoznatiji je po svom radu o Paulijevu principu i teoriji spina.^[74]

• Charles Sanders Peirce (1839. – 1914.), američki filozof, logičar, matematičar i znanstvenik, ponekad poznat kao "otac pragmatizma". Obrazovao se za kemičara i radio kao znanstvenik 30 godina. Danas je uvelike cijenjen zbog svojih doprinosa logici, matematici, filozofiji, znanstvenoj metodologiji i semiotici te zbog osnutka pragmatizma.^[75]

• Max Planck (1858. – 1947.), njemački fizičar, smatran ocem kvantne teorije.^[76]

• Alexander Pope (1688. – 1744.), engleski pjesnik tijekom osamnaestog stoljeća.

• Muhamed ibn Zaharija al-Razi ili Razi (865. – 925.), perzijski polihistor, liječnik, alkemičar i kemičar, filozof i učenjak.^[77]

• José Rizal (1861. – 1896.), filipinski patriot, filozof, doktor medicine, pjesnik, novinar, romanopisac, politički znanstvenik, slikar i poliglot. Smatran jednim od najznačajnijih filipinskih junaka i mučenika čija su pisanja i smaknuće doprinijeli pokretanju Filipinske revolucije. Također se smatra prvim modernim nenasilnim azijskim pobornikom slobode.^[78]

• Maximilien Robespierre (1758. – 1794.), francuski revolucionar i pravnik.^[79]

• Ernest Rutherford (1871. – 1937.), novozelandski kemičar i "otac" nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1908. "za svoja istraživanja o dezintegraciji elemenata i kemiji radioaktivnih tvari".^[80][81][82]

• Andrej Saharov (1921. – 1989.), sovjetski nuklearni fizičar, disident i borac za ljudska prava.^[83]

• Friedrich Schiller (1759. – 1805.), njemački pjesnik, filozof, povjesničar i dramatičar.^[84]

• Tupac Shakur (1971. – 1996.), američki rapper, glumac, autor i aktivist.

• Adam Smith (1723. – 1790), škotski filozof i ekonomist, smatran ocem moderne ekonomije.^[85]

• Lysander Spooner (1808. – 1887.), američki anarhist, filozof i abolicionist.^[86]

• Matthew Tindal (1657. – 1733.), kontroverzni engleski pisac čija su djela bila utjecajna na prosvjetiteljsku misao.^[87]

• John Toland (1670. – 1722.), irski filozof, skovao termin "panteizam".^[88]

• Mark Twain (1835. – 1910.), američki autor i humorist.^[41]

• Jules Verne (1828. – 1905.), francuski autor i pionir znanstvenofantastičnog žanra u Europi. Najpoznatiji je po svojim romanima Dvadeset tisuća milja pod morem, Putovanju u središte Zemlje i Putu oko svijeta u osamdeset dana.^{[89][90][91][92]}

• Voltaire (1694. – 1778.), francuski prosvjetiteljski pisac i filozof.

• George Washington (1732. – 1799.), jedan od očeva osnivača Sjedinjenih Država i 1. predsjednik Sjedinjenih Država.^[62]

• James Watt (1736. – 1819.), škotski pronalazač i strojarski inženjer čija su poboljšanja Newcomenova parnog stroja bila fundamentalna za promjene koje je uzrokovala industrijska revolucija u njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji ali i ostatku svijeta.^[93][94]

• Henrik Wergeland (1808. – 1845.), norveški pjesnik i teolog (prema samodefiniciji).

• Hermann Weyl (1885. – 1955.), njemački matematičar i teorijski fizičar.^[95]