Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku dodjeljuje se od 1901. godine.

Godina	Slika	Dobitnik	Država	Razlog
1901.		Wilhelm Conrad Röntgen	Njemačka	"za otkriće znamenitih zraka koje su kasnije nazvane po njemu"[1]
1902.		Hendrik Antoon Lorentz	Nizozemska	"za njihovo istraživanje o utjecaju magnetizma na fenomen zračenja"[2]
		Pieter Zeeman	Nizozemska
1903.		Antoine Henri Becquerel	Francuska	"za njegovo otkriće spontane radioaktivnosti"[3]
		Pierre Curie	Francuska	"za njihovo zajedničko istraživanje fenomena radioaktivnosti kojeg je otkrio profesor Henri Becquerel"[3]
		Marie Curie	Poljska  Francuska
1904.		John William Strutt Rayleigh	UK	"za njegovo istraživanje gustoća najvažnijih plinova i za njegovo otkriće argona koje je bilo vezano uz ta istraživanja"[4]
1905.		Philipp Lenard	Njemačka	"za njegov rad na katodnim zrakama"[5]
1906.		Joseph John Thomson	UK	"za njegova teoretska i eksperimentalna istraživanja o provodnosti elektriciteta od strane pliova"[6]
1907.		Albert Abraham Michelson	SAD	"za njegove optičke instrumente, te spektroskopska i meteorološka istraživanja koja je proveo uz njihovu pomoć"[7]
1908.		Gabriel Lippmann	Francuska	"za njegovu metodu fotografskog reproduciranja boje temeljenom na fenomenu interferencije"[8]
1909.		Guglielmo Marconi	Italija	"za njihov doprinos u razvoju bežične telegrafije"[9]
		Karl Ferdinand Braun	Njemačka
1910.		Johannes Diderik van der Waals	Nizozemska	"za njegov rad na jednadžbi stanja plinova i tekućina"[10]
1911.		Wilhelm Wien	Njemačka	"za njegovo otkriće zakona o isijavanju topline"[11]
1912.		Nils Gustaf Dalén	Švedska	"za njegov izum automatskih ventila koji su namijenjeni korištenju u svjetionicima zajedno s plinskim akumulatorima"[12]
1913.		Heike Kamerlingh-Onnes	Nizozemska	"za njegova istraživanja o svojstvima materije na niskim temperaturama koja su na koncu dovela do proizvodnje tekućeg helija"[13]
1914.		Max von Laue	Njemačka	"za njegovo otkriće difrakcije X-zraka u kristalima"[14]
1915.		William Henry Bragg	UK	"za njihovu analizu strukture kristala pomoću X-zraka"[15]
		William Lawrence Bragg	UK
1916.	Nije dodijeljena
1917.		Charles Glover Barkla	UK	"za njegovo otkriće karakterističnog X-zračenja elemenata"[16]
1918.		Max Planck	Njemačka	"za njegove zasluge u unaprijeđenju fizike koje je postigao otkrićem energetskog kvanta"[17]
1919.		Johannes Stark	Njemačka	"za njegovo otkriće Dopplerovog efekta u anodnim zrakama i za podjelu spektralnih linija u električnim poljima"[18]
1920.		Charles Édouard Guillaume	Švicarska	"za njegove zasluge oko poboljšanja preciznosti mjerenja u fizici kroz njegovo otkriće anomalija u legurama nikla i željeza"[19]
1921.		Albert Einstein	Njemačka  Švicarska	"za njegov doprinos teorijskoj fizici, a posebno za otkriće zakona fotoelektričnog efekta"[20]
1922.		Niels Bohr	Danska	"za njegov doprinos u istraživanju strukture atoma i radijacije koja iz njih zrači"[21]
1923.		Robert Andrews Millikan	SAD	"za njegov rad na elementarnom naboju elektriciteta i rad na fotoelektičnom efektu"[22]
1924.		Karl Manne Georg Siegbahn	Švedska	"za otkrića i istraživanje na području spektroskopije X-zraka"[23]
1925.		James Franck	Njemačka	"za njihovo otkriće zakona koji upravljaju utjecajem elektrona na atom"[24]
		Gustav Ludwig Hertz	Njemačka
1926.		Jean Baptiste Perrin	Francuska	"za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacijske ravnoteže"[25]
1927.		Arthur Holly Compton	SAD	"za njegovo otkriće efekta nazvanog po njemu"[26]
		Charles Thomson Rees Wilson	UK	"za njegovu metodu kojom je omogućio da se tragovi električno nabijenih čestica vide pomoću kondenzacije"[26]
1928.		Owen Willans Richardson	UK	"za istraživanje termioničkog fenomena i posebno za otkriće zakona koji nosi njegovo ime"[27]
1929.		Louis de Broglie	Francuska	"za njegovo otkriće valne prirode elektrona"[28]
1930.		Čandrasekara Venkata Raman	Indija	"za njegov rad na raspršenju svjetolsti i za otkriće efekta nazvanog po njemu"[29]
1931.	Nije dodijeljena
1932.		Werner Heisenberg	Njemačka	"za stvaranje kvantne mehanike, čija je primjena, inter alia, dovela do otkrića alotropskih modifikacija vodika"[30]
1933.		Erwin Schrödinger	Austrija	"za otkriće novih produktivih formi atomske teorije"[31]
		Paul Dirac	UK
1934.	Nije dodijeljena
1935.		James Chadwick	UK	"za otkriće neutrona"[32]
1936.		Victor Franz Hess	Austrija	"za otkriće kozmičke radijacije"[33]
		Carl David Anderson	SAD	"za otkriće pozitrona"[33]
1937.		Clinton Joseph Davisson	SAD	"za njihovo eksperimentalno otkriće difrakcije elektrona u kristalima"[34]
		George Paget Thomson	UK
1938.		Enrico Fermi	Italija	"za njegove demonstracije o postojanju novih radioaktivnih elemenata pomoću iradijacije neutrona i za njegovo povezano otkriće nuklearnih reakcija izazvanih sporim neutronima"[35]
1939.		Ernest Lawrence	SAD	"za izum i razvoj ciklotrona i za rezultate dobivene njim, posebno za rezultate s umjetnim radioaktivnim elementima"[36]
1940.	Nije dodijeljena
1941.	Nije dodijeljena
1942.	Nije dodijeljena
1943.		Otto Stern	SAD	"za njegov doprinos u razvoju metode molekularnih zraka i njegovo otkriće magnetskog momenta protona"[37]
1944.		Isidor Isaac Rabi	SAD	"za njegovu metodu snimanja magnetskih svojstava atomske jezgre"[38]
1945.		Wolfgang Pauli	Austrija	"za njegovo otkriće principa isključenja, znanog i kao Paulijev princip"[39]
1946.		Percy Williams Bridgman	SAD	"za izum uređaja koji proizvodi izrazito visok tlak i za otkrića koja je napravio na polju fizike visokog tlaka"[40]
1947.		Edward Appleton	UK	"za njegovo istraživanje fizike gornje atmosfere, a posebno zbog otkrića tako zvanog Appletonovog sloja"[41]
1948.		Patrick Maynard Stuart Blackett	UK	"za njegov razvoj Wilsonove komore i zbog njegovih otkrića na polju nuklearne fizike i kozmičke radijacije"[42]
1949.		Hideki Jukava	Japan	"za njegovo predviđanje postojanja mezona na temelju teorijskog rada na nuklearnim silama"[43]
1950.		Cecil Frank Powell	UK	"za njegovo otkriće fotografske metode proučavanja nuklearnih procesa i njegova otkrića o mezonima koja je napravio pomoću ove metode"[44]
1951.		John Douglas Cockcroft	UK	"za njihov rad a transmutaciji atomske jezgre pomoću umjetno akceleriranih atomskih čestica"[45]
		Ernest Thomas Sinton Walton	Irska
1952.		Felix Bloch	SAD	"za njihov razvoj novih metoda za nuklearno magnetsko mjerenje i za otkrića povezana s time"[46]
		Edward Mills Purcell	SAD
1953.		Frits Zernike	Nizozemska	"za njegovu demonstraciju fazne kontrastne metode, a posebno zbog njegovog izuma kontrastno faznog mikroskopa"[47]
1954.		Max Born	UK  Njemačka	"za njegova fundamentalna istraživanja na polju kvantne mehanike, a posebno za njegovu statističku interpretaciju valne funkcije"[48]
		Walther Bothe	Njemačka	"za njegovu metodu slučajnosti i otkrića povezana s njom"[48]
1955.		Willis Eugene Lamb	SAD	"za njegova otkrića vezana uz finu strukturu vodikovog spektra"[49]
		Polykarp Kusch	SAD	"za precizno utvrđivanje magnetskog momenta elektrona"[49]
1956.		John Bardeen	SAD	"za njihov rad na poluvodičima i za njihovo otkriće tranzistora"[50]
		Walter Houser Brattain	SAD
		William Bradford Shockley	SAD
1957.		Cung-Dao Li	Kina	"za njihovo proučavanje paritetnih zakona koje je dovelo do važnih otkrića vezana uz elementarne čestice"[51]
		Čen Ning Jang	Kina
1958.		Pavel Aleksejevič Čerenkov	Rusija	"za njihovo otkriće i interpretaciju Čerenkovljevog efekta"[52]
		Ilja Frank	Rusija
		Igor Jevgenijevič Tamm	Rusija
1959.		Owen Chamberlain	SAD	"za njihovo otkriće antiprotona"[53]
		Emilio Gino Segrè	Italija
1960.		Donald Arthur Glaser	SAD	"za otkriće komore na mjehuriće"[54]
1961.		Robert Hofstadter	SAD	"za njegov rad na raspršivanju elektrona u atomskoj jezgri i za njegova otkrića o strukturi atomske jezgre koja je postigao pomoću tog rada"[55]
		Rudolf Ludwig Mössbauer	Njemačka	"za njegov rad na apsorpciji rezonancije γ-zračenja i povzenog otkrića efekta koji nosi njegovo ime"[55]
1962.		Lav Davidovič Landau	Azerbajdžan	"za pionirske teorije u istraživanju kondenzirane tvari, posebno tekućeg helija"[56]
1963.		Eugene Paul Wigner	SAD	"za doprinose teoriji atomske jezgre i elementarnih čestica, osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije"[57]
		Maria Goeppert-Mayer	SAD	"za otkrića u vezi ljuskastom strukturom nuklearnih jezgara"[57]
		J. Hans D. Jensen	Njemačka
1964.		Nikolaj Genadijevič Basov	Rusija	"za fundamentalni rad na polju kvantne elektronike, koji je doveo do izrade oscilatora i pojačala temeljenih na maser-laser principu"[58]
		Aleksandar Mihajlovič Prohorov	Rusija
		Charles Hard Townes	SAD
1965.		Richard Phillips Feynman	SAD	"za njihov fundamentalni rad na polju kvantne elektrodinamike, s dalekosežnim posljedicama za fiziku elementarnih čestica"[59]
		Julian Schwinger	SAD
		Shin'ichirō Tomonaga	Japan
1966.		Alfred Kastler	Francuska	"za otkriće i razvoj optičkih metoda za proučavanje Hertzove rezonancije u atomima"[60]
1967.		Hans Albrecht Bethe	SAD	"za doprinos u teoriji nuklearnih reakcija, posebno za otkrića bitna za razumjevanje stvaranja energije u zvijezdama"[61]
1968.		Luis Alvarez	SAD	"za njegov odlučujući doprinos na polju fizike elementarnih čestica, posebno zbog otkrića velikog broja rezonancijskih stanja, koja su postignuta koristeći njegovu tehniku korištenja vodikove mjehuraste komore i analize podataka"[62]
1969.		Murray Gell-Mann	SAD	"za doprinos i otkrića bitna za klasifikaciju elementarnih čestica i njihovih interakcija"[63]
1970.		Hannes Olof Gösta Alfvén	Švedska	"za njegov fundamentalni rad i otkrića na polju magnetne hidrodinamike s plodnim primjenama u različitim granama fizike plazme"[64]
		Louis Eugène Félix Néel	Francuska	"za njegov fundamentalni rad i otkrića vezana uz antiferomagnetizam i feromagnetizam koja su dovela do važnih primjena u fizici čvrstih tvari"[64]
1971.		Dennis Gabor	UK  Mađarska	"za njegov izum i razvoj holografske metode"[65]
1972.		John Bardeen	SAD	"za njihovu teoriju supravodljivosti, obično nazivanu BCS teorija"[66]
		Leon Neil Cooper	SAD
		John Robert Schrieffer	SAD
1973.		Leo Esaki	Japan	"za njihova eksperimentalna otkrića vezana fenomen tuneliranja u poluvodičima i supravodičima"[67]
		Ivar Giaever	SAD
		Brian David Josephson	UK	"za teorijsko predviđanje svojstava tuneliranja suprastruja kroz barijeru, konkretno, fenomen koji je danas općepoznat kao Josephsonov efekt"[67]
1974.		Martin Ryle	UK	"za njihovo pionirsko istraživanje na polju radio astrofizike: Ryleu za promatranja i izume, posebice za tehniku sinteze aperture, i Hewishu za njegovu odlučujuću ulogu u otkriću pulsara"[68]
		Antony Hewish	UK
1975.		Aage Niels Bohr	Danska	"za otkriće veze između kolektivnog gibanja i gibanja čestica u atomskoj jezgri i razvoj teorije strukture atomske jezgre temeljen na toj vezi"[69]
		Ben Roy Mottelson	Danska
		Leo James Rainwater	SAD
1976.		Burton Richter	SAD	"za njihov pionirski rad na otkriću teške elementarne čestice nove vrste"[70]
		Samuel Čao Čung Ting	SAD
1977.		Philip Warren Anderson	SAD	"za njihov temeljni teorijski doprinos u istraživanjima elektronske strukture magnetskih i neuređenih sistema"[71]
		Nevill Francis Mott	UK
		John Hasbrouck Van Vleck	SAD
1978.		Pjotr Leonidovič Kapica	Rusija	"za inovacije i otkrića na prodručju fizike niskih temperatura"[72]
		Arno Allan Penzias	SAD	"za otkriće pozadinskog mikrovalnog zračenja"[72]
		Robert Woodrow Wilson	SAD
1979.		Sheldon Lee Glashow	SAD	"za njihov doprinos teoriji unificirane slabe i elektromagnetske interakcije među elementarnim česticama, uključujući, inter alia, predviđanje slabe neutralne struje"[73]
		Abdus Salam	Pakistan
		Steven Weinberg	SAD
1980.		James Watson Cronin	SAD	"za otkriće kršenja osnovnih principa simetrije u raspadu neutralnih K-mezona"[74]
		Val Logsdon Fitch	SAD
1981.		Nicolaas Bloembergen	SAD	"za njihov doprinos razvoju laserske spektroskopije"[75]
		Arthur Leonard Schawlow	SAD
		Kai Manne Börje Siegbahn	Švedska	"za njegov doprinos razvoju visokorezolucijske elektronske spektroskopije"[75]
1982.		Kenneth G. Wilson	SAD	"za njegovu teoriju za kritične fenomene vezane uz tranzicije faze"[76]
1983.		Subramanjan Čandrasekar	SAD	"za njegova teorijska proučavanja fizikalnih procesa važnih za strukturu i evoluciju zvijezda"[77]
		William Alfred Fowler	SAD	"za njegova teorijska i eksperimentalna proučavanja nuklearnih reakcija važnih za formiranje kemijskih elemenata u svemiru"[77]
1984.		Carlo Rubbia	Italija	"za njihove odlučujuće doprinose velikom projektu komunikatora slabih interakcija, koji je doveo do otkrića W i Z bozona"[78]
		Simon van der Meer	Nizozemska
1985.		Klaus von Klitzing	Njemačka	"za otkriće kvantiziranog Hallovog efekta"[79]
1986.		Ernst Ruska	Njemačka	"za njegov fundamentalni rad na polju elektronske optike i za dizajniranje prvog elektronskog mikroskopa"[80]
		Gerd Binnig	Njemačka	"za njihov dizajn skenirajućeg tunelirajućeg mikroskopa"[80]
		Heinrich Rohrer	Švicarska
1987.		Johannes Georg Bednorz	Njemačka	"za njihov važan prodor u otkriću supravodljivosti u keramičkim materijalima"[81]
		Karl Alexander Müller	Švicarska
1988.		Leon Max Lederman	SAD	"za metodu neutrino zraka i za demonstraciju duplikatne strukture leptona kroz otkriće mion neutrina"[82]
		Melvin Schwartz	SAD
		Jack Steinberger	SAD
1989.		Norman Foster Ramsey	SAD	"za izum metode odvojenih oscilacijskih polja i njezinu primjenu u vodikovom maseru i ostalim atomskim satovima"[83]
		Hans Georg Dehmelt	SAD	"za razvoj ionske zamke"[83]
		Wolfgang Paul	Njemačka
1990.		Jerome I. Friedman	SAD	"za njihova istraživanja vezana uz duboko neelastično raspršivanje elektrona na protonima i vezanim neutronima, koja su bila od iznimne važnosti za razvoj kvarkovskog modela u fizici čestica"[84]
		Henry Way Kendall	SAD
		Richard E. Taylor	Kanada
1991.		Pierre-Gilles de Gennes	Francuska	"za otkriće da metode razvijene za proučavanje fenomena reda u jednostavnim sustavima mogu biti generalizirane na malo kompleksnije forme tvari, kao što su tekući kristali i polimeri"[85]
1992.		Georges Charpak	Francuska	"za izum i razvoj detektora čestica, naročito Višeanodnog proporcionalnog brojača"[86]
1993.		Russell Alan Hulse	SAD	"za otkriće novog tipa pulsara, što je otvorilo nove mogućnosti za proučavanje gravitacije"[87]
		Joseph Hooton Taylor, Jr.	SAD
1994.		Bertram Brockhouse	Kanada	"za razvoj neutronske spektroskopije" i "za pionirske doprinose razvoju tehnika raspršivaja neutrona za proučavanje kondenzirane tvari"[88]
		Clifford Glenwood Shull	SAD	"ra razvoj tehnike difrakcije neutrona" i "za pionirske doprinose razvoju tehnika raspršivaja neutrona za proučavanje kondenzirane tvari"[88]
1995.		Martin Lewis Perl	SAD	"za otkriće tau leptona" i "za pionirske eksperimentalne doprinose fizici leptona"[89]
		Frederick Reines	SAD	"za otkriće neutrina" i "za pionirske eksperimentalne doprinose fizici leptona"[89]
1996.		David Morris Lee	SAD	"za otkriće superfluidnosti u heliju-3"[90]
		Douglas D. Osheroff	SAD
		Robert Coleman Richardson	SAD
1997.		Steven Ču	SAD	"za razvoj metoda za hlađenje i hvatanje atoma laserskim svjetlom"[91]
		Claude Cohen-Tannoudji	FRA
		William Daniel Phillips	SAD
1998.		Robert B. Laughlin	SAD	"za njihovo otkriće nove forme kvantnog fluida sa djelomično nabijenim ekscitacijama"[92]
		Horst Ludwig Störmer	Njemačka
		Daniel Chee Tsui	SAD
1999.		Gerardus 't Hooft	Nizozemska	"za rasvjetljavanje kvantne strukture slabih električnih interakcija u fizici"[93]
		Martinus J. G. Veltman	Nizozemska
2000.		Žores Ivanovič Alfjorov	Rusija	"za razvoj heterostruktura poluvodiča korištenih u elektronici visokoh brzina i optoelektronici"[94]
		Herbert Kroemer	Njemačka
		Jack St. Clair Kilby	SAD	"za njegovu ulogu u izumu integriranog kruga"[94]
2001.		Eric Allin Cornell	SAD	"za postizanje Bose-Einsteinove kondenzacije u plinovima alkalnih metala i za rane fundamentalne studije o svojstvima kondenzata"[95]
		Carl Edwin Wieman	SAD
		Wolfgang Ketterle	Njemačka
2002.		Raymond Davis, Jr.	SAD	"za pionirske doprinose astrofizici, posebice u detekciji kozmičkih nautrina"[96]
		Masatoši Košiba	Japan
		Riccardo Giacconi	SAD	"za pionirske doprinose astrofizici koji su doveli do otkrića izvora kozmičkih X-zraka"[96]
2003.		Aleksej Aleksejevič Abrikosov	Rusija  SAD	"za pionirski doprinos teoriji supravodiča i superfluida"[97]
		Vitalij Lazarevič Ginzburg	Rusija
		Anthony James Leggett	UK  SAD
2004.		David J. Gross	SAD	"za otkriće asimptotske slobode u teoriji jakih interakcija"[98]
		Hugh David Politzer	SAD
		Frank Wilczek	SAD
2005.		Roy J. Glauber	SAD	"za njegov doprinos kvantnoj teoriji optičke koherencije"[99]
		John L. Hall	SAD	"za njihov doprinos razvoju laserske spektroskopije, oključujući i optički frekventni češalj technique"[99]
		Theodor W. Hänsch	Njemačka
2006.		John C. Mather	SAD	"za njihovo otkriće oblika crnog tijela i antisotropije kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja"[100]
		George F. Smoot	SAD
2007.		Albert Fert	Francuska	"za otkriće gigantskog magnetnog otpora"[101]
		Peter Grünberg	Njemačka
2008.		Makoto Kobajaši	Japan	"za otkriće izvora razbijene simetrije koja predviđa postojanje najmanje tri obitelji kvarka u prirodi"[102]
		Tošihide Maskava	Japan
		Joičiro Nambu	SAD	"za otkriće mehanizma spontanog razbijanja simetrije u subatomskoj fizici"[102]
2009.		Charles K. Kao	Hong Kong  UK  SAD	"za otkriće na području brzog prijenosa podataka optičkim vlaknima"[103]
		Willard S. Boyle	Kanada  SAD	"za razvoj čipova osjetljivih na svjetlo koji se nalaze u digitalnim kamerama"[103]
		George E. Smith	SAD
2010.		Andre Geim	Rusija  Nizozemska	"za revolucionarna otkriće svojstvava alotropske modifikacije ugljika grafena"[104]
		Konstantin Novoselov	Rusija  UK
2011.		Saul Perlmutter	SAD	“za otkriće ubrzane ekspanzije svemira kroz opažanja udaljenih supernova”"[105]
		Brian P. Schmidt	Austrija  SAD
		Adam G. Riess	SAD
2012.		Serge Haroche	Francuska	" za revolucionarne eksperimentalne metode koji su omogućili direktnu manipulaciju kvantnim sistemima."[106]
		David J. Wineland	SAD
2013.		François Englert	Belgija	"za teorijsko otkrivanje mehanizma, koji doprinosi našem razumijevanju podrijetla mase subatomskih čestica i koje je nedavno potvrđeno pronalaskom te predviđene fundamentalne čestice, od strane ATLAS i CMS eksperimenata u CERN-ovom Velikom hadronskom sudaraču"[107]
		Peter Higgs	UK
2014.		Isamu Akasaki	Japan	"za izum efikasnih LED dioda koje su omogućile jake i energetski štedljive izvore svjetlosti"[108]
		Hiroshi Amano	Japan
		Shuji Nakamura	Japan
2015.		Takaaki Kajita	Japan	"za otkriće oscilacija neutrina, koje pokazuju da neutrini imaju masu"[109]
		Arthur B. McDonald	Kanada
2016.		David J. Thouless	Ujedinjeno Kraljevstvo  Sjedinjene Države	"za teorijska otkrića tranzicija topoloških faza i topoloških faza materije"[110]
		Duncan Haldane	Ujedinjeno Kraljevstvo
		John M. Kosterlitz	Ujedinjeno Kraljevstvo
2017.		Rainer Weiss	Njemačka  Sjedinjene Države	"za njihov odlučujući doprinos LIGO detektoru i promatranju gravitacijskih valova"[111]
		Kip Thorne	Sjedinjene Države
		Barry Barish	Sjedinjene Države
2018.		Arthur Ashkin	Sjedinjene Države	"za njihove revolucionarne inovacije na polju fizike lasera"[112]
		Gérard Mourou	Francuska
		Donna Strickland	Kanada
2019.		Jim Peebles	Kanada  Sjedinjene Države	"za teoretska otkrića u fizikalnoj kozmologiji"[112]
		Michel Mayor	Švicarska	"za otkriće egzoplaneta koji orbitira oko zvijezde slične Suncu"
		Didier Queloz	Švicarska
2020		Roger Penrose	Ujedinjeno Kraljevstvo	"za otkriće da je formacija crne rupe snažna pretpostavka opće teorije relativnosti"[113]
		Reinhard Genzel	Njemačka	"za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu naše galaksije"[113]
		Andrea Ghez	SAD
2021		Giorgio Parisi	Italija	"za otkrivanje međuigra nereda i fluktuacija u fizičkim sistemima od atomskih do planetarnih razmera"[114]
		Klaus Hasselmann	Njemačka	"za fizičko modeliranje Zemljinoj klimi, kvantifikovanje varijabilnosti koja predviđa globalno zatopljenje"[114]
		Shukurō Manabe	SAD  Japan