Prvo Bugarsko Carstvo
Za ostala značenja, vidi Bugarsko Carstvo.
| |||||||||||||||||||||||||
Prvo bugarsko carstvo (starosl. ц︢рьство бл︢гарское; bug. Първo българско царство) ili Prva bugarska država (bug. Първа българска държава), nazvana od strane istoričara i Dunavska Bugarska (bug. Дунавска България) da bi se razlikovala od Volške Bugarske, bila je prva srednjovjekovna bugarska država osnovana 681. godine na teritoriju pored delte Dunava i Crnoga mora koja je egzistirala do 1018. godine kad je ponovno pripojena Bizantskom carstvu.
Na vrhuncu svoje moći njene granice tog carstva, bile su od Budimpešte do Crnog mora i od rijeke Dnjepar u današnjoj Ukrajini do Jadranskog mora. Nakon Prvog Bugarskog carstva, Bugari su 1185. godine onovali Drugo bugarsko carstvo koje je egzistiralo do 1396. (ili 1422).
Ispočetka se Prvo Bugarsko carstvo, zvalo samo Bugarska.[1] sve dok ga nije Bizantsko carstvo priznalo 681. Između 681 i 864 tu tvorevinu su zvali Bugarski Kanat.[2] Neki historičari su tu bivšu tvorevinu radije zvali Dunavska Bugarska,[3] Dunavski bugarski kanat ili Bugarski kanat Dunava i Volge.[4]
Historija
Osnutak
Osnivač države je kan Asparuh, koji je nakon propasti Velike Bugarskedoveo dio prabugarskih plemena u Besarabiju i Dobrudžu i potčinio sva mjesna slavenska plemena oko 680. Tu godinu neki historičari uzimaju za godinu osnutka države, dok drugi uzimaju 681. kad je Bizant počeo da mu plaća danak i tim činom zvanično priznao tu tvorevinu.
Od kanata do carstva
Asparuhov nasljednik bio je kan Krum (803-814) koji je uspio proširiti granice države pobjedama nad Avarima i Bizantom prema zapadu i jugoistoku.
