Rimski spomenici u Orangeu

Rimsko kazalište u Orangeu (fr:Théâtre antique d'Orange) je jedno od najbolje očuvanih od svih antičkih rimskih kazališta, koje je danas u općinskom vlasništvu i mjesto ljetnjeg opernog festivala Chorégies d'Orange. Nalazi se u Orangeu, antičkoj koloniji Arausio, a izgrađeno je u 1. stoljeću.

Kazalište je igralo važnu ulogu u životu građana, ne samo kao mjesto zabave, nego i kao način širenja rimske kulture u kolonijama, ali i način svraćanja pozornosti s političkih aktivnosti. Zato je ulaz bio besplatan svima. Mimika, pantomima, čitanje poezije i i “attelana” (oblik farse poput Commedia dell’Arte) su bili glavni oblici zabave, a u nekom obliku su sačuvani do današnjih dana. Običan puk je osobito uživao u predstavama sa specijalnim efektima, za što je bila potrebna složena kazališna mašinerija.

Kako je opadala moć Carstva u 4. stoljeću, kršćanstvo je već postalo službenom vjerom i kazalište je zatvoreno 391. godine jer ga je Crkva doživljavala kao mjesto neciviliziranih spektakala. Dugo je kazalište bilo potpuno napušteno, opljačkano od strane Vizigota i rabljeno kao obrambena postaja u srednjem vijeku. Tijekom vjerskih ratova u 16. stoljeću (Tridesetogodišnji rat) bilo je izbjegličkim kampom (zbjegom).

Rimsko kazalište u Orangeu na Wikimedijinoj ostavi

• 
  Panorama kazališta
• 
  Pogled na scenu i sjedališta
• 
  Operna predstava Les Chorégies
• 
  Friz kentaura
• 
  Novi natkrov scene

Monumentalni slavoluk u Orangeu (francuski, Arc de triomphe d'Orange) je rimski slavoluk^[1] za kojega se vjeruje kako je izgrađen za cara Augusta, o čemu govori i natpis na slavoluku^[2]

Izgrađen je na bivšoj cesti (Via Agrippa) u slavu veterana galskih ratova i II. Augustove legije, no kasnije ga je obnovio car Tiberije u slavu pobjeda Germanicusa nad germanskim plemenima u rajnskoj oblasti. Luk sadrži natpis posvećen caru Tiberiju iz 27. godine^[3].

Luk je izgrađen od velikih blokova vapnenca bez veziva s tri luka od kojih je središnji viši. Cijela građevina je duga 19,57 metara, široka 8,40 i visoka 19,21 m. Na svakoj fasadi se nalaze četiri korintska polustupa. Ovaj luk je najstariji primjer ovakve gradnje koje je kasnije kopirana na slavoluku Septimija Severa i Konstantinovom slavoluku.

Na sjevernom (vanjskom) pročelju, arhitrav i vijenac su uvućeni kako bi se umetnuo brončani natpis koji je danas izgubljen^[4]. Luk je ukrašen različitim reljefima vojnih motiva, uključujući pomorske bitke, ratnim plijenom i Rimljana u boju protiv Germana i Gala. Prepoznatljiv je pješak koji nosi štit II. Augustove legije na sjevernom reljefu.

Luk je u srednjem vijeku korišten kao utvrđena sjeverna vrata grada.^[5]. Arhitekt Augustin Caristie je proučavao slavoluk i pokrenuo je restauraciju 1850ih.

• Rimsko Carstvo
• Umjetnost starog Rima

Rimski spomenici u Orangeu na Wikimedijinoj ostavi

• Službene stranice spomenika grada Orangea (fr)
• Stranice festivala Arhivirano 2011-12-05 na Wayback Machine-u (fr)