Buržoazija
Buržoazija je izvorno francuski izraz koji može značiti:
- sociološki definisana društvena klasa, posebno u savremenom dobu, odnosi se na ljude sa kulturnim i finansijskim kapitalom koji pripadaju srednjem ili visokom sloju srednje klase, imućna kapitalistička klasa suprotstavljena proleterijatu.[1]
- izvorno i općenito, "oni koji žive u gradu", uključujući trgovce i zanatlije, za razliku od stanovnika ruralnih područja; u ovom smislu buržoazija značajno raste tokom 11. stoljeća u Europi, pogotovo tokom Renesanse u 12. stoljeću kada se dešavaju prvi procesi urbanizacije.
- zakonski definisana srednjovjekovna klasa u Ancienskom režimu u Francuskoj, stanovnici koji su imali dozvolu da žive i rade u gradovima.[2]
Ovaj članak je dio serije: Marksizam |
Sociologija i antropologija |
Otuđenje |
Buržoazija |
Klasna svijest |
Komunizam |
Kulturalna hegemonija |
Izrabljivanje |
Ideologija |
Proleterijat |
Privreda |
Marksistička politička ekonomija |
Radna snaga |
Zakon vrijednosti |
Sredstva proizvodnje |
Način proizvodnje |
Proizvodne snage |
Višak rada |
Višak vrijednosti |
Naknada za rad |
Historija |
Kapitalistička proizvodnja |
Klasna borba |
Diktatura proleterijata |
Izvorna akumulacija |
Proleterska revolucija |
Proleterska internacionala |
Svjetska revolucija |
Filozofija |
Marksistička filozofija |
Historijski materijalizam |
Dijalektički materijalizam |
Socijalizam |
Analitički marksizam |
Autonomni pokreti |
Feministički marksizam |
Humanistički marksizam |
Strukturalni marksizam |
Zapadnjački marksizam |
Istaknuti marksisti |
Karl Marx |
Friedrich Engels |
Karl Kautsky |
Vladimir Lenjin |
Lav Trocki |
Rosa Luxemburg |
Mao Ce Tung |
Georg Lukács |
Antonio Gramsci |
Karl Korsch |
Frankfurtska škola |
Louis Althusser |
Kritike |
Kritike marksizma |
Buržoazija je nerazdvojiva od postojanja gradova, izvan kojih nije važio njihov poseban status i privilegije.
Marksistička filozofija buržoazijom naziva društvenu klasu koja je kroz industrijalizaciju stekla sredstva proizvodnje, i čiji cilj je održavanje vrijednosti kapitala što im garantuje trajnu ekonomsku nadmoć u društvu. Joseph Schumpeter je smatrao da je stvaranje nove buržoazije glavni pokretač kapitalizma. Za razvoj ekonomije su od ključne važnosti poduzetnici koji se izlažu riziku radi inovacija u industriji.[3][4]
Etimologija
Savremena francuska riječ bourgeois potiče od starofrancuske riječi burgeis (zazidani grad), a ta od bourg (grad s trgom). U doslovnom smislu, bourgeois znači "stanovnik grada". Prije Francuske revolucije se izrazom označavala klasa bogatih ljudi koji su nasiljem svrgnuli apsolutna monarhiju. Od 19. stoljeća dobija druge konotacije, i postaje politički i sociološki termin kojim se imenuje vladajuća visoka klasa u jednom kapitalističkom društvu.