Islamski šarti
Islamski šarti, odnosno pet stubova islama, je termin korišten pri opisu pet osnova islama.[1]
Islamski šarti
Imamo pet islamskih šarta a oni su:
- Očitovati pripadnosti islamu: Kelime-i šehadet (tevhid)
- Klanjanje namaza (arapski: صلاة, Salat)
- Davanje milostinje (arapski: زكاة, Zekat)
- Ramazanski post (arapski: صوم, Savm)
- Odlazak na hadždž (arapski: حج, Hadž).[2][3]
Jedinstvo Allaha
Jedinstvo Allaha ili Tevhid znači vjerovanje i očitovanje o postojanju samo jednog Boga - Allaha. Očitovanje o tome označava i sam pristup Islamu, jer određena osoba postaje musliman tek poslije tog obreda. Da bi se ispunila ta obaveza, osoba mora izgovoriti Šehadet koji glasi:
Ešhedu en la Illahe Illellah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resulluhu (ar)
Vjerujem i očitujem da nema drugog boga osim uzvišenog Allaha i vjerujem i očitujem da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik![4]
Namaz
Namaz je drugi temelj islama koji podrazumijeva klanjanje, odnosno izražavanje pokornosti i poniznosti Allahu. Sastoji se od niza pokreta i fraza kojim osoba klanjač izražava poštovanje i pokornost.[5]
Post
Post za vrijeme Ramazana podrazumijeva svjesno i sa zadovoljstvom suzrdžavanje od grijeha, jela, pića i drugih užitaka. Posti se za vrijeme mjeseca Ramazana po Islamskom kalendaru od zore do zalaska sunca.[6]
Zekat
Zekat podrazumijeva udjeljivanje milostinje muslimanima kojim je to potrebno. Visina iznosa zekata je nepromjenjiva i zekat se daje jednom godišnje.[7]
Hadždž
Hadždž je posljednji stub islama koji podrazumijeva hodočašće u Mekku te niz obreda usko vezanih za Kabu i za Historiju islama. Hadždž se obavlja za vrijeme posljednjeg mjeseca Islamskog kalendara, mjeseca Zul-hidždžea.[8]
