Mjerna jedinica

Mjerna jedinica je veličina definisana i prihvaćena dogovorom s kojom se u svrhu mjerenja uspoređuju druge istovrsne veličine. Odnos mjerene veličine i mjerne jedinice je brojevna vrijednost, a vrijednost mjerene veličine se iskazuje proizvodom brojevne vrijednosti i mjerne jedinice.

Zakonite mjerne jedinice su mjerne jedinice čija je upotreba propisana Zakonom o mjerenju.

U Bosni i Hercegovini primjenjuju se mjerne jedinice Međunarodnog sistema jedinica (SI), decimalne jedinice, iznimno dopuštene jedinice izvan SI i složene mjerne jedinice.

U većini zemalja svijeta zakoniti sistem mjernih jedinica je SI metrički sistem (internacionalni sistem, od francuskog naziva Système international). Drugi sistem, u upotebi u SAD i nekim drugim zemljama je anglosaksonski sistem mjera.

Osnovne jedinice SI sistema

Međunarodni sistem mjernih jedinica se sastoji od osnovnih jedinica koje se mogu koristiti zajedno sa odgovarajućim prefiksima. Postoji sedam osnovnih jedinica koje predstavljaju različite fizičke veličine. Iz tih osnovnih jedinica se dobijaju izvedene jedinice.

Osnovne SI jedinice
ImeSimbolKoličina
metarm
kilogramkgmasa
sekundasvrijeme
amperAelektrična struja
kelvinKtemperatura
kandelacdintenzitet osvjetljenja
molmolkoličina materije

Prefiks se koristi da se proizvede veći ili manji iznos originalne veličine. Određeni su tako da je sljedeći uvijek 10 puta veći (ili manji) od prethodnog.

Prefiks
jota
zeta
eksa
T peta
tera
giga
mega
kilo
hekto
nema
deci
centi
nema
mili
mikro
nano
piko
femto
ato
zepto
jokto

Metrički sistem uveden je 1795. originalno sa 6 prefiksa.

Složene mjerne jedinice

Složene mjerne jedinice su jedinice sastavljene od jedinica različitih grupa. Tako je jedinica koja se koristi za izražavanje brzine vozila kilometar na sat (oznaka km/h) sastavljena od decimalne jedinice od metra i jedinice za vrijeme sat.

Stare mjerne jedinice

Stare mjerne jedinice su pojedinačne jedinice ili njihove skupine koje su se koristile u različitim peroidima, na različitim mjestima i u različite svrhe, pa se nalaze u historijskim dokumentima, pisanoj i usmenoj književnosti. Mnoge su stare mjerne jedinice napuštene uvođenjem Metarskoga sistema (Metarska konvencija) u drugoj polovini XIX vijeka (na primjer hvat, lakat, palac, unca itd), te konačno uvođenjem Međunarodnoga sistema jedinica u drugoj polovini XX vijeka (na primjer standardna atmosfera, kilopond, konjska snaga, mikron i drugo).

Izvedene jedinice SI s posebnim nazivima i znacima

NazivOznakaVeza s drugim jedinicama SIVeličina
bekerelBq10−1aktivnost radioaktivnog izvora
Celzijusov stepeno CKCelzijusova temperatura
džulJN mrad, energija, toplina
faradFC/velektrični kapacitet
grejGyJ/kgapsorbirana doza ionizirajućeg zračenja
henriHWb/Ainduktivnost
hercHzs−1frekvencija
kulonCA selektricitet
lukslxlm/m2osvjetljenje
lumenlmcd srsvjetlosni tok
njutnNkg m/s2sila
omWV/Aelektrični otpor
paskalPaN/m2pritisak
radijanrad1ugao
simensSA/Velektrična vodljivost
sivertSvJ/kgekvivalentna doza
steradijanst1prostorni ugao
teslaTN/(A m)magnetna indukcija
vatWJ/ssnaga
veberWbT m2magnetni tok
voltVW/Aelektrični potencijal, napon, elektromotorna sila

Izvedene jedinice SI bez posebnih naziva i znakova

NazivOznakaVeličina
kvadratni metarm2površina
kubni metarm3zapremina
recipročni metarm−1valni broj
metar u sekundim/sbrzina
metar u sekundi na kvadratm/s2ubrzanje
kilogram po kubnom metrukg/m3gustoća
džul po kvadratnom metruJ/m2energijska gustoća

Također pogledajte

SI sistem

Izvor

THE INTERNATIONAL SYSTEM OF UNITS (SI) Arhivirano 3. 6. 2016. na Wayback Machine

mjerne jedinice


Nedovršeni članak Mjerna jedinica koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.