Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble (HST)[1][2][3][4][5] je projekt nastao saradnjom NASA-e i Evropske svemirske agencije. Teleskop se nalazi u orbiti oko Zemlje i snima 5 puta kvalitetnije slike svemirskih tijela i pojava, kao i mnoštvo naučnih informacija. Posmatranja se mogu izvoditi u vidljivom, infracrvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Hubble je na mnoge načine izmijenio našu predodžbu o svemiru – donio je revoluciju u modernu astronomiju i to ne samo kao vrlo dobar instrument, već i kao stalan poticaj novim istraživanjima.
Položaj
Smješten je na 600 km visine uz pomoć Space Shuttlea. Zemlju obilazi pod nagibom od 28,5 stepeni a obiđe je za prosječno 96 minuta.
Troškovi misije
Jedna je od najskupljih svemirskih misija, troškovi iznose oko 6,5 milijardi dolara, 15% plaća ESA ostalo NASA koja je i zadužena za pogon.[6]
Historija
Slanje teleskopa u orbitu je bila zamišljeno puno prije lansiranja Hubbleovog teleskopa u svemir. Pa ipak, nauka i tehnologija su napredovali toliko da su ljudi mogli poslati teleskop u orbitu. Gradnja je započela 1977. godine a odlučeno je da se teleskop nazove po Edwinu Hubbleu. Telekop je završen 1985., a nakon odgode zbog katastrofe Challengera 1986., teleskop je lansiran 1990. godine.
Uskoro, nakon prvih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nije nešto u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. One su mogle doduše pomoću kompjutera biti korigovane, ali time se ne bi postigao planirani kvalitet i oštrina snimaka. Sa sljedećim letom shutllea, tri godine (1993.)[7] kasnije greška je popravljena pomoću korigujuće optike. Zatim slike koje su uslijedile bile su bolje od i kojih do tada.[8]
Uslijedile su još misije servisiranja SM2 u 1997. godini, instalirani su novi instrumenti. SM3 u 1999. godini donijela je novi žiroskope, nakon što je jedan od četiri postojeća zakazao. 2002. ugrađuju se nove solarne ćelije. 2005. NASA najavljuje kraj finansiranja ali 2006. se situacija mijenja i odlučuje se dodatnim komponentama (akumulatori, žiroskopi) produžiti rok trajanja za 5 godina. To je i zadnja servisna misija.[7]
Karakteristike
Hubbleov svemirski teleskop je postavljen u kružnu orbitu oko Zemlje (za jedan krug treba mu prosječno 96 minuta) na visini od 600 km. Srce teleskopa čini 2,4 metarsko ogledalo. Težak je 14 tona a veličine kao manji autobus.[6] Energiju dobija iz solarnih ploča dimenzija 2,6 x 7,1 metara koje mu daju energiju koja mu je potrebna za rad. Dio energije se sprema u 6 nikl-vodonikovih baterija koje mu daju energiju dok je u Zemljinoj sjeni.
Ima dvije antene. Jednu za primanje naredbi sa Zemlje a drugu za slanje podataka na Zemlju]].
Hubble, naravno, ima sistem za ispravljanje položaja, te precizne žiroskope koji pomažu u vrlo preciznim mjerenjima.[9][10]
Hubble može pomoću 4 instrumenta snimati u rasponu od infracrvenog pa sve do ultraljubičastog dijela spektra. Uz jednu kameru ima dva kombinirana uređaja spektrograf kombiniran s kamerom. Lako se može popraviti u svemiru, bez potrebe vraćanja na Zemlju. Sastoji se od puno odvojenih modula koji se mogu lako zamijeniti i odvojiti.
Budućnost
Mjesečno pošaje 670 GB na Zemlju. Teleskop Hubble je u svemiru više od 25 godina, i poslao je oko 1 000.000 fotografija.[11]
Reference
Vanjski linkovi
- http://hubblesite.org/
- Svemirski teleskop Hubble - CroEOS .net
- ESA/Hubble
- http://rammb.cira.colostate.edu filatelija posvećena teleskopu Hubble
- ATLAST - 2000-mal besser als Hubble iz heise.de (de)