Vidkun Quisling
Vidkun Abraham Lauritz Jonssøn Quisling (norv.: ˈʋɪdkʉn ˈkʋɪʃlɪŋ; 18. juli 1887. - 24. oktobar 1945.) je bio norveški političar i državnik. 9. aprila 1940. godine, u toku njemačke invazije na Norvešku, preuzeo je vlast u državnom udaru podržanom od nacista.U periodu od 1942. do 1945. kao predsjednik norveške vlade sarađivao je s okupatorom. Njegovom vladom, poznatom kao kvislinški režim, dominirali su ministri iz Nasjonal Samlinga, stranke koju je osnovao 1933. godine. Kolaboracionistička vlada je učestvovala, svjesno ili nesvjesno - u njemačkom Konačnom rješenju. Poslije završetka 2. svjetskog rata, Vidkundu je suđeno u Norveškoj gdje je i proglašen krivim za optužbe uključujući pronevjeru, ubistvo i veleizdaju.Pogubljen je strijeljanjem u tvrđavi Akershus, u Oslu, 24. oktobra 1945. godine. Riječ kvisling je postala sinonim za izdajnika, aluzija na jako loš glas o Kvinslingovom djelovanju koja se koristila za vrijeme njegovog života ali i dan danas.
Vidkun Quisling | |
---|---|
Rođenje | Fyresdal, Telemark, Norveška | 18. juli 1887.
Smrt | 24. oktobar 1945 Tvrđava Akershus, Oslo, Norveška | (58 godina)
Biografija
Vidkun Quisling je rođen 18. jula 1887. godine u Fyresdalu, u norveškom okrugu Telemark. Bio je sin svećenika Norveške crkve i genealoga Jona Lauritza Qvislinga i njegove suprugae Anne Caroline Bang. Mladi Quisling koji je imao još i dva mlađa brata i sestru[1] je bio "sramežljiv i tih, ali odani i koristan, uvijek prijateljski nastrojen".[2] Privatna pisma pronađena poslije od strane historičara ukazuju na topao i srdačan odnos između članova porodice Quisling.[3] Od 1893. do 1900. godine, otac mu je bio kapelan u gradu Drammenu gdje je Vidkun prvi put krenuo u školu. Tu je zlostavljan od strane drugih učenika zbog svog dijalekta karakterističnog za okrug Telemark, ali je dokazano bio uspješan učenik.[4] 1900. godine, porodica se preselila u Skien, kada je njegov otac imenovan za upravitelja grada.[5] U akademskom periodu života, Quisling je pokazao svoju talentiranost u području humanističkih nauka, posebno u oblasti historije i prirodnih nauka pri tome se specijalizirao za matematiku.1905. godine se upisuje na norvešku vojnu akademiju gdje ostvaruje najbolji rezultat na prijemnom ispitu od 250 kandidata. Slijedeće godine akademija se transformiše u koledž a Vidkun isti završava 1908. godine s najvišom ocjenom od osnivanja ove ustanove 1817. godine i za to biva nagrađen od audijencije među kojom je bio i kralj Norveške.[5][6]