Jonsko more

Jonsko more
	More
	Rt Drastis na Krfu i Jonsko more
	Položaj Jonskog mora
Položaj
Koordinate	38°N 19°E / 38°N 19°E
Smještaj	Južna Europa
Države	Italija; Albanija; Grčka;
Granična mora	Jadransko more, Tirensko more, Sredozemno more
Fizikalne osobine
Duljina	730 km
Širina	460 km
Dubina
• Najveća	5267 m
Salinitet	35 ‰
Rijeke i otoci
Pritoci	Simeto, Neto, Sinni, Agri, Ahelos, Alfej
Otoci	50-ak
	Jonsko more Jonsko more na zemljovidu Sredozemlja

Jonsko more (grčki: Ιόνιο Πέλαγος, latinski: Mare Ionium, talijanski: Mare Ionio, albanski: Deti Jon), dio Sredozemnog mora koji se nalazi između Albanije i Grčke na istoku, Sicilije na jugozapadu i Italije na zapadu i sjeverozapadu. Iako su ga stariji autori smatrali dijelom Jadranskog mora, Jonsko more se sada smatra zasebnom morskom površinom. U Jonskome moru južno od Grčke, u tzv. Bezdanu Kalipso, izmjerena je najveća dubina u Sredozemlju (5267 m). Bezdan Kalipso je seizmički vrlo aktivno područje.

Jonsko more povezano je s Tirenskim morem Mesinskim vratima, a s Jadranskim morem Otrantskim vratima. Najveći otoci u ovome moru smješteni su duž njegovoga istočnog ruba i teritorijalno pripadaju Grčkoj. To su Krf, Zakintos, Kefalonija, Itaka, i Lefkada, tj. Jonski otoci.

Najvažnije trajektne veze su između Patrasa u Grčkoj i Brindisija i Ancone u Italiji, koje prelaze istočnim i sjevernim dijelom Jonskoga mora, te veze iz Pireja prema zapadu.

Etimologija

Jonsko more potječe od latinskoga Mare Ionium, ranije od starogrčkoga Ἰόνιος θάλασσα (latinizirano: "Iónios thálassa") i vjerojatno nije povezano s drevnom Jonijom, niti s tradicionalnim grčkim plemenom Jonima čije se ime piše sa slovom omega umjesto omikrona. Prema legendi more nazvano po starogrčkoj mitološkoj ljepotici Iji (Ἰώ, latinizirano: Iṓ), kćerki riječnoga božanstva Inaha i Herinoj svećenici, u koju se Zeus zaljubio i pretvorio ju u junicu da bi ju sakrio od ljubomorne Here. Hera je prozrela prevaru i progonila Iju, koja je preplivala Jonsko more kako bi pobjegla od Herina gnjeva.^[1]

Prema drugoj legendi, more je dobilo ime po liku iz grčke mitologije Joniju, sinu Dura i unuku Epidamna, koji je pak bio sin Posejdona, boga mora i potresa.

Opseg

Međunarodna hidrografska organizacija definira granice Jonskoga mora na sljedeći način:^[2]

Na sjeveru. Linija koja ide od ušća rijeke Butrinto (39°44'N) u Albaniji, do rta Karagol na Krfu (39°45'N), duž sjeverne obale Krfa do rta Kephali (39°45'N) i odatle do rta Santa Maria di Leuca u Italiji.

Na istoku. Od ušća rijeke Butrinto u Albaniji duž obale do rta Matapan.

Na jugu. Crta od rta Matapan do rta Passero, krajnje južne točke Sicilije.

Na zapadu. Istočna obala Sicilije i jugoistočna obala Italije do rta Santa Maria di Leuca.