Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA ).[1] Pod jedinke podrazumijevamo atome, ione, molekule.
Množina tvari pokazuje koliko jedinki sadrži neki uzorak (sustav) izraženo u molima.[2]
n = N N A {\displaystyle n={\frac {N}{N_{A}}}}
Množina tvari označava se s n , a njezina je mjerna jedinica mol .
1 mol je množina tvari koja sadrži isto toliko jedinki (čestica) koliko ima atoma u 12 g (0,012 kg) ugljikovog izotopa 12 C, odnosno 1 mol je množina tvari koja sadži Avogadrov broj jedinki ili 6,022•1023 jedinki.
Mol je jedna od sedam osnovnim mjernih jedinica u znanosti. Uvedena je posljednja.
Istoznačnica za množinu tvari je količina tvari (engl.: amount of substance, quantity of matter). U udžbenicima kemije uvriježila se množina tvari
Množinu računamo: n = m M = N N A = V 0 V m {\displaystyle n={\frac {m}{M}}={\frac {N}{N_{A}}}={\frac {V^{0}}{V_{m}}}}
Pri čemu je:
Napomena : ? označava vrijednost koja ovisi o zadatku.
Primjeri izračunavanja množine tvari Pr. 1 Izračunajte množinu tvari klora u 200 g.
m ( C l 2 ) = 200 g {\displaystyle m(Cl_{2})=200g} n ( C l 2 ) = ? {\displaystyle n(Cl_{2})=?}
n ( C l 2 ) = m ( C l 2 ) M ( C l 2 ) = 200 g ( 2 ⋅ 35 , 45 ) ⋅ g m o l − 1 = 200 g 70 , 9 g m o l − 1 = 2 , 82 m o l {\displaystyle n(Cl_{2})={\frac {m(Cl_{2})}{M(Cl_{2})}}={\frac {200~g}{(2\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {200~g}{70,9~gmol^{-1}}}=2,82~mol} Pr. 2 Izračunaj množinu iona natrija u 0,5 g kuhinjske soli.
m ( N a C l ) = 0 , 5 g {\displaystyle m(NaCl)=0,5g} n ( N a + ) = ? {\displaystyle n(Na^{+})=?}
n ( N a C l ) = m ( N a C l ) M ( N a C l ) = 0 , 5 g ( 22 , 99 + 35 , 45 ) ⋅ g m o l − 1 = 0 , 5 g 58 , 44 g m o l − 1 = 8 , 56 ⋅ 10 − 3 m o l {\displaystyle n(NaCl)={\frac {m(NaCl)}{M(NaCl)}}={\frac {0,5~g}{(22,99+35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,5~g}{58,44~gmol^{-1}}}=8,56\cdot 10^{-3}~mol} N a C l ⟶ N a + + C l − ⇒ n ( N a C l ) n ( N a + ) = 1 1 ⇒ n ( N a + ) = n ( N a C l ) {\displaystyle NaCl\longrightarrow Na^{+}+Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(NaCl)}{n(Na^{+})}}={\frac {1}{1}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Na^{+})=n(NaCl)} n ( N a + ) = n ( N a C l ) = 8 , 56 ⋅ 10 − 3 m o l {\displaystyle {\begin{alignedat}{2}n(Na^{+})&=n(NaCl)\\&=8,56\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}} Pr. 3 U uzorku kromova(III) klorida mase 0,08 g izračunaj množinu kloridnih iona.
m ( C r C l 3 ) = 0 , 08 g {\displaystyle m(CrCl_{3})=0,08g} n ( C l − ) = ? {\displaystyle n(Cl^{-})=?}
n ( C r C l 3 ) = m ( C r C l 3 ) M ( C r C l 3 ) = 0 , 08 g ( 52 , 00 + 3 ⋅ 35 , 45 ) ⋅ g m o l − 1 = 0 , 08 g 158 , 35 g m o l − 1 = 5 , 05 ⋅ 10 − 4 m o l {\displaystyle n(CrCl_{3})={\frac {m(CrCl_{3})}{M(CrCl_{3})}}={\frac {0,08~g}{(52,00+3\cdot 35,45)\cdot gmol^{-1}}}={\frac {0,08~g}{158,35~gmol^{-1}}}=5,05\cdot 10^{-4}~mol} C r C l 3 ⟶ C r 3 + + 3 C l − ⇒ n ( C r C l 3 ) n ( C l − ) = 1 3 ⇒ n ( C l − ) = 3 ⋅ n ( C r C l 3 ) {\displaystyle CrCl_{3}\longrightarrow Cr^{3+}+3~Cl^{-}\qquad \Rightarrow \qquad {\frac {n(CrCl_{3})}{n(Cl^{-})}}={\frac {1}{3}}\qquad \Rightarrow \qquad n(Cl^{-})=3\cdot n(CrCl_{3})} n ( C l − ) = 3 ⋅ n ( C r C l 3 ) = 3 ⋅ 5 , 05 ⋅ 10 − 4 m o l = 1 , 52 ⋅ 10 − 3 m o l {\displaystyle {\begin{alignedat}{2}n(Cl^{-})&=3\cdot n(CrCl_{3})\\&=3\cdot 5,05\cdot 10^{-4}~mol\\&=1,52\cdot 10^{-3}~mol\\\end{alignedat}}} Vidi Literatura Primjeri 2 i 3 djelomično su preuzeti: A. Petreski, B. Sever, "Zbirka riješenih primjera i zadataka iz opće kemije", PROFIL international, 4. izdanje, Zagreb, 1997. Habuš, Tomašić, Liber: "Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije", 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6 , str. 136-138. Izvori