1787

Godina
Ovo je članak o godini 1787.

Godina 1787 (MDCCLXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1750-e  1760-e  1770-e  – 1780-e –  1790-e  1800-e  1810-e
Godine:1784 1785 178617871788 1789 1790
Potpisivanje Ustava SAD.
1787. po kalendarima
Gregorijanski1787. (MDCCLXXXVII)
Ab urbe condita2540.
Islamski1201–1202.
Iranski1165–1166.
Hebrejski5547–5548.
Bizantski7295–7296.
Koptski1503–1504.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1842–1843.
Shaka Samvat1709–1710.
Kali Yuga4888–4889.
Kineski
Kontinualno4423–4424.
60 godinaYin Vatra Koza
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11787.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

  • početkom god. - Jozefinizam: nastava njemačkog jezika uvedena i u drugi razred osnovnih škola.[1]
  • 4. 2. - Shaysova pobuna: Milicija države Massachusetts kraj grada Petersham razbija pobunjenike koji su pokušali zauzeti Springfieldsku oružarnicu.
  • 22. 2. - U Francuskoj se okupila Skupština uglednika, ne prihvata prošlogodišnji Calonnov plan finansijske reforme.
  • 27. 2. - Shaysova pobuna: Milicija države Massachusetts u gradu Sheffield razbija posljednju organiziranu grupu pobunjenika.
  • 3. 3. - Mletački dužd Pavle Rajnerije šalje dukal generalnom providuru u Zadru, Anđelu Memu, kojim se dozvoljava sklapanje mešovitih brakova između pravoslavnih i katolika.[2]
  • 13. 3. - William Herschel otkriva prva dva Uranova mjeseca: Titaniju i Oberon.
  • 8. 4. - Luj XVI smenio ministra finansija Callonna.
  • 11. 4. - Iz Portsmoutha u Engleskoj isplovljava tzv. Prva flota koja prevozi 700 osuđenika i 300 čuvara koji trebaju osnovati kažnjeničku koloniju u Australiji.
  • proleće - Ponovo je učestalo emigriranje iz Srbije u Austriju, među njima je i Koča Anđelković.[3]
  • 1. 5. - Étienne Charles de Loménie de Brienne je novi francuski ministar finansija, navodi parlement-e da prihvate neke mere.
  • maj - U Nizozemskoj republikanski Patrioti, inspirirani Američkom revolucijom, zauzimaju nekoliko gradova u pokušaju da svrgnu stadtholdera Willema V Oranjskog.
  • 27. 6. - Edward Gibbon dovršio pisanje "Opadanja i pada Rimskog carstva".
  • 28. 6. - Nizozemski Patrioti zarobljavaju princezu Wilhelminu, suprugu stadtholdera Willema Oranjskog i blisku rođaku pruskog kralja.
  • 6. 8. - Pariski parlement prinuđen (lit de justice) da registruje nove poreske zakone; nakon što on to proglasi nelegalnim, kralj ga raspusti i pošalje u Troyes.
  • kolovoz - Maksimilijan Vrhovac izabran za biskupa u Zagrebu (1788-1827).
  • 24. 8. - Rusko-turski rat: Osmansko Carstvo, nastojeći povratiti teritorije izgubljene Kučuk-kanardžijskim mirom, objavljuje rat Rusiji. Sljedeće godine se priključuje i Austrija. Na obaveštajnoj službi u Srbiji rade kapetan Mihailo Mihaljević, major Liederskorn, zastavnik Miteser i drugi oficiri.[4]
  • 13. 9. - Pruske trupe ulaze u Nizozemsku kako bi intervenirale na strani stadtholdera Willema; nakon nekoliko tjedana su Patrioti poraženi, a preko 40.000 bježi u Francusku.
  • 17. 9. - Ustavna konvencija u Philadelphiji donosi Ustav SAD, koji mijenja Članke o konfederaciji i SAD od konfederacije mijenja u federaciju.
  • 12. 10. - Bitka kod Kinburna u delti Dnjepra je ruska pobeda nad Turcima. Ruski komandant Aleksandar Suvorov je ranjen i odlikovan ordenom sv. Andrije.
  • oktobar - Janjičari pohvatali i pobili "priličan broj" Srba koji su pokušali da emigriraju iz Srbije u Austriju. Emigracija se nastavlja, spremali su se čak i kaluđeri Studenice, sa moštima sv. Simeona.[5]
  • 27. 10. - U New Yorku objavljen prvi od Federalističkih spisa, znamenite serije anonimnih eseja (čiji su autori Alexander Hamilton, James Madison i John Jay), a čija je svrha uvjeriti javnost države New York da prihvati ratifikaciju novog Ustava.
  • 20. 11. - Vojvoda od Orleana privremeno proteran zbog glasne opozicije.
  • 2/3. 12. - Pokušaj austrijskog zauzimanja Beograda, na čelu sa gen. Alvinczijem, uz pomoć Srba u gradu - oluja je razbila lađe. Od Srba koji su prebegli u Srem stvoren je pod zapovedništvom kap. Mihaila Mihaljevića prvi frajkor. Radič Petrović će dobiti čin kapetana. Još jedan pokušaj u januaru takođe nije uspeo.[6][7]
  • 7. 12. - Delaware je prva američka država koja ratificira Ustav SAD.
  • decembar, polovinom - Seljani Žarkova, Železnika i Ostružnice masovno prebegli preko Save - Turci pojačavaju teror, posekli su 65 ljudi, prete rođacima prebeglih.[8]
  • 23. 12. - Britanski pomorac William Bligh isplovljava na znamenitu ekspediciju na Tahiti na mornaričkom brodu HMS Bounty.
  • krajem godine - Pošto se Kara-Hasan vratio u Beograd, Deli-Ahmed je nadjačan i proteran iz grada, nakon što je dve godine bio nezvanični gospodar.[9]
  • krajem godine - Pošto je Crnu Goru ove godine pogodila "strašna glad", guvernadur Radonjić piše austrijskom (vice-)kancelaru Kobenclu, moli za pomoć, osim gladi pomine i bojeve "svaki dan".[10]

Kroz godinu

  • 1785-87 - Tzv. Jozefinski popis žiteljstva u Ugarskoj i Hrvatskoj, praćen nemirima i nasiljem - prvi put popisani - prvi put je popisano cjelokupno stanovništvo.
  • U Vojnoj krajini uveden kantonski sistem, kako bi se uprava (kanton) odvojila od vojnih poslova (regimenta) - ukinut 1800. zbog sukoba kompetencija. Ukinut je veći broj vojnih komuniteta, jer mnogi su bili obična sela.[11]
  • Austrija dobiva novi Kazneni zakonik, ukinuta smrtna kazna (ali vraćena 1795).
  • Prvi put je u dubrovačko Malo vijeće izabran pripadnik nove vlastele.[12]
  • U mletačkom Zadru je osnovana Ekonomsko-poljoprivredna akademija.[13]
  • Promet ljudi i robe između Beograda i Zemuna je veliki, skelarina se daje u zakup za 15.000 forinti godišnje.[14]
  • Mahmud-paša Bušatlija uz pomoć Malisora porazio sultanovu vojsku kod Skadra.[15] Razbijena je i vojska iz Bosne, ali on je popularan u toj zemlji.[16]
  • Prvo izdanje Palasovog ruskog Uporednog rečnika, srpski je predstavljen mešavinom sa ruskim, što je ispravljeno u drugom izdanju.[17]
  • Emanuilo Janković: prevedena drama "Tergovci" Karla Goldonija i naučni rad "Fizičeskoe sočinenie...". Jovan Muškatirović: "Pričte iliti po prostomu poslovice". Avram Mrazović: "Poučitelni magazin za decu".

Rođenja

Smrti

Reference

Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)