Caspar David Friedrich

Caspar David Friedrich je rođen kao šesto od desetero djece u Greifswaldu, lučkom gradiću koji su Prusi anektirali 1815. god. Djetinjstvo mu je obilježeno tragedijom: majka mu je umrla kad mu je bilo sedam godina, mlađa mu je sestra umrla sa samo dvadeset mjeseci, a brat se utopio pokušavajući mu spasiti život u nesreći na klizanju. Studirao je kod J. G. Quistropa na kopenhagenskoj Akademiji umjetnosti, jednoj od najvažnijih u Europi, a potom se preselio u Dresden (1798.). Zajedno s Ph. O. Rundgeom C. D. Friedrich je važan i za književni krug oko Heinrich von Kleista, Novalisa i drugih njemačkih romantičarskih književnika. Njegovim slikama su se divili prijatelj Goethe, a otkupljivao je pruski kralj Fridrik Vilim III., na nagovor 15-godišnjeg princa, koji je kasnije postao Fridrik Vilim IV., a kupovali su ih i car Nikola i veliki knez Aleksandar. No, ipak je Friedrich umro u siromaštvu, a sahranjen je na graoblju Svetog trojstva u Dresdenu.

Proslavljen je tek u kasnom 19. stoljeću, a do 1920-ih njegove slike su otkrili ekspresionistiu, a 1930-ih i nadrealisti i egzistencijalisti. Usponom Nacizma ranih 1930-ih isticana je njegova vrijednost, a padom Nacizma palo je i interesovanje za njegove slike jer su doživljavane kao nacionalističke. Tek je 1970-ih C. D. Friedrich ponovno priznat kao ikona Njemačkog romantičarskog pokreta i slikar međunarodne važnosti.

Prva djela C. D. Friedrich je radio u sepiji i crtežu, a u ulju ostvaruje impozantni Tretschen-Altar (Križ u planini). Najveći domet postiže u krajolicima, magličastim marinama, prizorima brodovlja, stijena, ledenih santi, gotičkih ruševina, i to stvaranjem određene atmosfere, služeći se simboličnim elementima (Brodolom Nade; Krajolik s dugom; Greiswaldska luka). Osobitu pozornost je poklanjao nijansama boja. U Friedrichovim slikama čovjek je često smješten u omalovažavajućem položaju naspram dominantnog krajolika koji, po riječima povjesničara Christophera Johna Murraya, "upravlja gledateljevim pogledom prema metafičkim dimenzijama."

• 
  Krajolik s dugom, 1810., 59 × 84.5 cm, nepoznata lokacija.
• 
  Opatija među drvećem, 1810., 110.4 × 171 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
• 
  Lutalica iznad mora magle, 1818., 94.8 × 74.8 cm, Kunsthalle, Hamburg.
• 
  Stijene iznad Rügena, 1818., 90.5 × 71 cm, muzej Oskar Reinhart am Stadtgarten, Winterthur, Švicarska.
• 
  Mjesečina iznad mora, 1822., 55 × 71 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
• 
  Detalj Brodoloma Nade
• 
  Hrast u snijegu, 1829., 71 × 48 cm, Sve-državna galerija, Berlin.
• 
  Meditacija na mjesečini, 1835., 34 × 44 cm, Sve-državna galerija, Berlin.

Caspar David Friedrich na Wikimedijinoj ostavi

• Fundacija Caspar David Friedrich Arhivirano 2008-10-27 na Wayback Machine-u