Neogen

Neogenski period je jedinica geološkog vremena koja se sastoji od miocenske, pliocenske, pleistocenske i holocenske epohe. Neogenski period slijedi paleogenski period.

U prošlosti su se izrazi neogenski sistem i sistem gornjeg tercijara koristili kako bi opisali današnji neogenski period. U to doba je neogen završavao s početkom kvartara, tj. na pliocensko-pleistocenskoj međi.

Danas, međutim, postoji pokret među geolozima (posebno morskim geolozima specijaliziranim za neogen) da se sadašnji geološki period (kvartar) uključi u neogen, dok ostali (posebno oni specijalizirani za geologiju kopna) inzistiraju da kvartar bude posebni period zbog drukčijih nalaza. Ponešto zbunjujuća terminologija i neslaganje geologa o tome gdje treba povući hijerarhijsku među je posljedica sve finijeg granulariteta kako se nalazi približavaju sadašnjosti, i zahvaljujući tome što mlađi sedimentarni nalazi obično predstavljaju daleko veći izvor podataka od onih starijih te ukazuju na daleko veći broj oblika okoline. Dijeleći kenozojsku eru na tri (ili dva) perioda (paleogen, neogen, kvartar) umjesto sedam epoha, periode je nešto lakše usporediti s trajanjem perioda u mezozojskoj i paleozojskoj eri.

Neogen pokriva otprilike 26 miliona godina. Za vrijeme neogena su sisavcii ptice prilično evoluirali. Većina oblika je ostala relativno nepromijenjena. Dogodilo se nešto kontinentalnog pomaka, od kojih je najvažniji događaj bilo spajanje Sjeverne s Južnom Amerikom u kasnom pliocenu. Klima je nešto zahladila za vrijeme neogena, što je kulminiralo s kontinentalnim glacijacijama u slijedećoj kvartarnoj eri, koja je vidjela začetak genusa čovjeka.