Olimpijada 1984
XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984
| XXIII. Olimpijske igre - Los Angeles 1984 | |
|---|---|
| Opći podaci | |
| Grad domaćin | Los Angeles, SAD |
| Otvaranje | 28. srpnja 1984. |
| Zatvaranje | 12. kolovoza 1984. |
| Statistika | |
| Broj država | 140 |
| Broj sportaša | 6797 |
| Broj sportova | 23 |
| Broj takmičenja | 221 |
Odluka da se Olimpijske igre održe u Los Angelesu je donešena 18.5. 1978. Los Angeles je bio jedini grad-kandidat, i nitko na to nije imao zamjerke. S obzirom da su prethodne igre udijeljene sovjetskoj Moskvi, u jeku detanta se smatralo da je ravnotežu između dvije tadašnje supersile dobro održati tako da slijedeće Igre održe na teritoriju SAD.
No, to je imalo neočekivane i nepredviđene posljedice nakon nove eskalacije hladnog rata izazvane sovjetskom invazijom na Afganistan. Nakon što su SAD 1980. SAD u znak protesta organizirale bojkot moskovske Olimpijade, SSSR je odgovorio istom mjerom tako što je 8.5. 1984. najavljen bojkot od strane 14 zemalja tadašnjeg Istočnog bloka.
Jedina zemlja istočnog bloka koja nije bojkotirala Igre bila je Rumunjska. Zbog toga su je gledatelji na olimpijskom stadionu posebno toplo pozdravili za vrijeme svečanog mimohoda na otvaranju Igara, a slično su pozdravljeni i predstavnici Jugoslavije koju su mnogi u publici pogrešno držali dijelom istočnog bloka.
Američki organizatori nisu bili nimalo obeshrabreni niti pretjerano razočarani ionako očekivanim bojkotom. Nedolazak istočnih sportaša samo je omogućio američkim i drugim sportašima da osvoje zlatne medalje na njihov račun. Zbog toga su Igre postale prilično popularne u SAD i zasada predstavljaju jedine koje su ostvarile financijsku dobit.
Za američke organizatore je isto tako bilo važno da četiri godine nakon moskovske Olimpijade dokažu tehnološku i svaku drugu superiornost nad svojim ideološkim suparnikom. Zato su Igre bile izvrsno organizirane i prepune spektakla, čemu je svoj doprinos dao i Hollywood. Igre je bio otvorio predsjednik Ronald Reagan, kojemu će njihov uspjeh izvrsno doći za vrijeme kampanje za njegov izbor.
Prije samih Igara su uloženi veliki napori i uvedene dotada nezapamćene mjere sigurnosti kako se ne bi ponovio minhenski masakr. Neke od tih priprema su 1983. godine postale inspiracijom za zaplet filma Plavi grom.
Sovjetski bojkot losanđeleske Olimpijade je potakao američkog televizijskog magnata Teda Turnera da organizira Igre dobre volje kao svojevrsnu alternativu olimpijadama, odnosno kao priliku vrhunskim sovjetskim i američkim sportašima da konačno odmjere snage jedni s drugima.
