Pirolidin

Pirolidin (tetrahidropirol) je organsko jedinjenje sa molekulskom formulom C4H9N. On je ciklični sekundarni amin sa petočlanim prstenom koji sadrži četiri ugljenika i jedan azot. On je prozirna tečnost neprijatnog mirisa sličnog amonijaku i mirisu ribe.[7]

Pirolidin
IUPAC ime
Drugi naziviazolidin, azaciklopentan, tetrahidropirol, spoogeamin
Identifikacija
CAS registarski broj123-75-1 DaY
PubChem[1][2]31268
ChemSpider[3]29008 DaY
UNIILJU5627FYV DaY
ChEBI33135
ChEMBL[4]CHEMBL22830 DaY
RTECS registarski broj toksičnostiUX9650000
Jmol-3D slikeSlika 1
Svojstva
Molekulska formulaC4H9N
Molarna masa71.12 g mol−1
Agregatno stanjeČista tečnost
Gustina0,866 g/cm3
Tačka topljenja

-63 °C, 210 K, -81 °F

Tačka ključanja

87 °C, 360 K, 189 °F

Rastvorljivost u vodiMeša se
pKa11,27 (pKa konjugovane kiseline u vodi),[5]

19.56 (pKa konjugovane kiseline u acetonitrilu)[6]

Opasnost
Opasnost u toku radavisoko zapaljiv, štetan, korozivan, mutagen
NFPA 704
3
3
1
 
R-oznakeR11 R20/21/22 R35
S-oznakeS16 S26 S28 S36/37 S45
Tačka paljenja3 °C
Tačka spontanog paljenja345 °C
Srodna jedinjenja
Srodna Azotno heterociklino jedinjenjePirol (aromatično jedinjenje sa dve dvostruke veze)
Pirolin (jedna dvostruka veza)
Pirolizidin (dva pentagonalna prstena)

 DaY (šta je ovo?)  (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Pirolidini se javljaju u prirodi u lišću duvana i šargarepi. Struktura pirolidinskog prstena je prisutna u brojnim prirodnim alkaloidima, kao što su nikotin i higrin. On se nalazi u mnogim lekovima, mpr. prociklidinu i bepridilu. On isto tako formira bazu za racetamska jedinjenja (npr. piracetam, aniracetam).

Pirolidinski prsten je centralna struktura aminokiselina prolina i hidroksiprolina.

U organskoj hemiji, pirolidin se koristi za aktiviranje ketona i aldehida za nukleofilnu adiciju formiranjem iminijuma. On isto tako može da pospeši aldolnu kondenzaciju ketona i aldehida formiranjem enamina.

Reference

Spoljašnje veze

Portal Hemija