Kupusnjače
Kupusnjače, salate ili krstašice (lat. Brassicaceae, ranije Cruciferae) je porodica sa velikim brojem kultivisanih rodova i vrsta koje se koriste u ishrani, kao što su karfiol, brokoli, kupus, bok čoj, prokelj i slično zeljasto povrće. Osim povrća ova porodica obuhvata i veliki broj lekovitih (na primer rusomača), kao i ukrasnih (Alyssum sp., Arabis sp. ili šeboj) rodova i vrsta biljaka. [1]
| Kupusnjače | |
|---|---|
 | |
| Alliaria officinalis, jedna od invazivnih vrsta u porodici Brassicaceae | |
Naučna klasifikacija  | |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Rosids |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae Burnett |
Ime krucifere potiče iz novo latinskog Cruciferae "ukrštanje", jer im cvetovi imaju četiri latice koje podsećaju na krst.
Deset najčešće konzumiranih kupusnjača nisu taksonomski razdvojene i spadaju u vrstu Brassica oleracea. Razlikuju se samo po hortikulturnoj kategoriji. Mnogi drugi rodovi su takođe jestivi. Bogate su vitaminom C i rastvornim vlaknima, a sadrže brojne nutrijente i fito jedinjenja.
Spisak kupusnjača
Selektivnim uzgojem dobijen je veliki broj kultivara, posebno u okviru roda Brassica.
| Naziv | Rod | Drugi epitef | Kultivarska grupa |
|---|---|---|---|
| Ren | Armoracia | rusticana | |
| Lisnati Kelj | Brassica | oleracea | Acephala group |
| Raštika | Brassica | oleracea | Acephala Group |
| Kineski brokoli (kai-lan) | Brassica | oleracea | Alboglabra Group |
| Kupus | Brassica | oleracea | Capitata Group |
| Kelj | Brassica | oleracea | Sabauda Group |
| Kelj pupčar (poznat pod trgovačkim nazivom "prokelj") | Brassica | oleracea | Gemmifera Group |
| Keleraba | Brassica | oleracea | Gongylodes Group |
| Brokoli | Brassica | oleracea | Italica Group |
| Karfiol | Brassica | oleracea | Botrytis Group |
| Bok čoj | Brassica | rapa | chinensis |
| Kineski kupus, napa kupus | Brassica | rapa | pekinensis |
| Repa Koren; Zeleniš | Brassica | rapa | rapifera |
| Hibridna repa (šved) | Brassica | napus | napobrassica |
| Sibirski kelj | Brassica | napus | pabularia |
| Uljana repica | Brassica | rapa/napus | oleifera |
| Slačica, braon; zelena | Brassica | juncea | |
| Bela slačica | Brassica (or Sinapis) | hirta | |
| Crna slačica | Brassica | nigra | |
| Rusomača | Capsella | bursa-pastoris | |
| Dvoredac | Diplotaxis | tenuifolia | |
| Rukola | Eruca | vesicaria | |
| Šeboj | Erysimum | cheiri | |
| Maka | Lepidium | meyenii | |
| Kres | Lepidium | sativum | |
| Dragušac | Nasturtium | officinale | |
| Rotkvica | Raphanus | sativus | |
| Vasabi | Wasabia | japonica |
Medicinski značaj
Antibiotska aktivnost
Vasabi deluje protiv Helicobacter pylori zahvaljujući aktivnoj komponenti izotiocijanatima.[2][3][4]
Rak
Kupusnjače sadrže glukozianate koji se u metabolizmu konvertuju u brojne hemikalije koje mogu imati antikarcenogeno dejstvo.[5] Na primer, 3,3'-Diindolilmetan, DIM iz ovog povrća je antiandrogen i sprečava rast tumora prostate.[6]
Utvrđena je veza između konzumacije kupusnjača i niske stope kancera.[7] Dalje, indol-3-karbinol (I3C) i 3,3'-diindolilmetan (DIM) utiču na metabolizam estrogena i dovode do povoljnih promena na markerima hormona što za posledicu ima smanjeno pojavljivanje nekoliko tipova kancera.[8]
I3C podstiče apoptozu kancerogenih ćelija na grudima, prostati, endometrijumu, debelom crevu i belim krvnim zrncima.[9] Utvrđen je i pozitivan efekat DIM-a na leukemiju.
Ukus
Ljudi koji mogu da osete ukus Fenil-tiokarbamida koji je ili jako gorak ili bezukusan, verovatno neće hteti da jedu kupusnjače, jer fenil-tiokarbamid ima sličan ukus izotiocijanatima.
Kontraindikacije
Gušavost
Mogu izazvati pojavu gušavosti. Sadrže enzime koji utiču na proizvodnji hormona štitne žlezde kod ljudi sa deficitom joda u ishrani.[10][11] Kuvanjem u trajanju od 30 minuta se znatno umanjuje količina nitrila i supstanci koje izazivaju gušavost. Pri visokoj konzumaciji, izazivači gušavosti inhibiraju ugradnju joda u tiroidne hormone, a takođe i prenose jod u mleko kroz mlečne žlezde.[12]
