Špijunaža

Špijunaža ili špijuniranje obuhvata svaki vid aktivnosti u pribavljanju informacija bez dozvole njihovog vlasnika, a koje podrazumijevaju tajnost ili povjerljivost.[1] Špijunažu može počiniti pojedinac ili špijunski prsten (saradnička grupa špijuna), u službi vlade ili kompanije, ili djeluju samostalno. Praksa je sama po sebi tajna, kao što je to po definiciji, u mnogim slučajevima, nepoželjna, nezakonita i kažnjiva po zakonu. Špijunaža je podskup obavještajnih službi, koji uključuju špijunažu, kao i prikupljanje informacija iz javnih izvora.

Bambusna verzija djela "Umijeće ratovanja", koje je napisao Sun-Tzu, a sadrži savjete o taktici špijunaže

Jedan od najefikasnijih načina za prikupljanje podataka i informacija o neprijatelju (ili potencijalnom neprijatelju) je infiltriranje u neprijateljske redove. To je posao koji obavlja špijun (špijunažni agent). Špijuni mogu dostaviti sve vrste informacija koje se odnose na veličinu i snagu neprijateljskih snaga. Oni također mogu pronaći disidenate u neprijateljskim snagama preko kojih utiču na određene promjene. U vremenima krize, špijuni se mogu koristiti i za krađu tehnologije i sabotiranje neprijatelja na razne načine. Kontraobavještajni operativci mogu pružati lažne informacije neprijateljskim špijunima, štiteći tako važne domaće tajne i sprječavajući pokušaje subverzije. Gotovo svaka zemlja ima vrlo stroge zakone koji se tiču špijunaže, a kazna za uhvaćene je često teška. Međutim, prednosti koje se mogu dobiti putem špijunaže su uglavnom dovoljno velike da je većina vlada i mnoge velike korporacije koriste u različitim stepenima.

Dodatne sigurnosne informacije uključuju tehnike prikupljanja informacija koje su na raspolaganju, uključujući i rasprave o operativnim tehnikama i tajna sredstva za regrutaciju, a za prikupljanje ovih informacija koristi se i prerušavanje i šifriranje.[2][3]

Spisak poznatih špijuna

Howard Burnham (1915.)
Fotografija FBI vođe špijunskog prstena Duquesne (1941.)
  • Vladavina engleske kraljice Elizabete I (Elizabeth I of England)
    Sir Francis Walsingham
    Christopher Marlowe
  • Američka revolucija
    Thomas Knowlton, prvi američki špijun
    Nathan Hale
    John Andre
    James Armistead
    Benjamin Tallmadge, slučaj agenta koji je pripadao špijunskom prestenu Culper u New York Cityju
  • Napoleonski ratovi
    Charles-Louis Schulmeister
    William Wickham
  • Američki građanski rat
    Jedna od novina u Američkom građanskom ratu bila je upotreba vlasničkih kompanija za prikupljanje obavještajnih podataka za Uniju; pogledajte Allan Pinkerton
    Konfederacijska tajna služba
    Belle Boyd[4]
  • Aceški rat
    Holandski profesor Snouck Hurgronje, vodeći svjetski autoritet za islam, bio je zagovornik špijunaže da se uguši muslimanski otpor u Acehu Holandskoj Indiji. U svojoj ulozi kolonijskog savjetnika za Orientalne poslove, okupio je obavještajce pod nazivom "Haji Abdul Ghaffar".
    On je iskoristio svoje znanje islama i Aceh kulture da osmisle strategiju koja je značajno pomogla u slamanju otpora stanovništva Aceha i nametne holandska kolonijska vlast, koja završava nakon 40 godina Aceškog rata. Procjene posljedica se kreću između 50.000 i 100.000 mrtvih i oko milion ranjenih stanovnika.
    Christiaan Snouck Hurgronje
  • Drugi burski rat
    Fritz Joubert Duquesne
    Sidney Reilly
  • Rusko-Japanski rat
    Sidney Reilly
    Ho Liang-Shung
    Akashi Motojiro

Prvi svjetski rat

  • Fritz Joubert Duquesne
  • Jules C. Silber
  • Mata Hari
  • Howard Burnham
  • T.E. Lawrence
  • Sidney Reilly
  • Maria de Victorica
  • Elsbeth Schragmüller

U londonskom Toweru, tokom Prvog svjetskog rata, pogubljeno je 11 njemačkih špijuna.[5]

  • Izvršeno: - Carl Hans Lody, 6. novembra 1914. godine, u Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno: - Carl Frederick Muller, 23. juna 1915. godine, u Miniature Rifle Range. Za egzekuciju su korištene preparirani meci.
  • Izvršeno :- Haicke Marinus Janssen & Willem Johannes Roos, oba 30 jula 1915., oba u Kuli.
  • Izvršeno :- Ernst Waldemar Melin, 10 septembra 1915., Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno:- Augusto Alfredo Roggen, 17 septembra 1915, Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno :- Fernando Buschman, 19. oktobra 1915., Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno:- George Traugott Breeckow, inače poznat kao Reginald Rowland ili George T. Parker, 26. oktobra 1915., Miniature Rifle Range. Radio je sa damom zvanom Lizzie Louise Wertheim, koja je osuđena na deset godina robije. Kasnije, 17. januara 1918., pottvrđena je kao luda, a umrla je u Broadmoor kznenoj ludnici, 29. jula 1920.
  • Izvršeno: - Irving Guy Ries, 27. oktobar 1915., Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno :- Albert Mayer, 2. decembra 1915., Miniature Rifle Range.
  • Izvršeno :- Ludovico Hurwitz-y-Zender, 11, april 1916, Miniature Rifle Range.

Carl Hans Lody ima grob i crni nadgrobni spomenik u Istočnom londonskom groblju (East London Cemetery), Plaistow, Newham. Ostali su sahranjeni oko 150 metara pod mali spomen kamen pored puta.

Drugi svjetsdki rat

Zamišljeni njemački obavještajni oficir u britanskim snagama za odavanje detalja djelovanja (Graham & Gillies Advertising)

Tokom Drugog svjetskog rata, informanti su bili uobičajena pojava. U novembru 1939., Nijemac Hans Ferdinand Mayer poslao ono što se naziva Oslo Izvještaj , obavijest o britanskoj i njemačkoj tehnologiji i projekatima, u nastojanju da potkopa nacistički režim.

Réseau AGIR je bio francuska obavještajna mreža koja razvijena nakon pada Francuske, a prijavili su Britancima početak izgradnje V oružja, instalacija u okupiranoj Francuskoj

Kontrašpijunaža je uključila korištenje sistema dvostrukih agenata da dezinformiraju uticaji nacističke Njemačke u Blitzkriegu i japanska internacija u SAD-u protiv Kempeitai „Japanskog ratnog špijunskog programa“. Dodatni primjeri špijunaže Drugog svjetskog rata su Klaus Fuchs, sovjetski špijun za projekat „Manhattan“ u SAD, za njemački špijunski prsten Duquesne, koji je osuđen u SAD-u, i sovjetske špijunaže Red Orchestra u nacističkoj Njemačkoj. Na početku rata, Americi je nedostaje posebna agencija, ali je brzo formiran „Office of Strategic Services“ (OSS).[6] Njihov zadatak je bio da prenose informacije iz okupirane Francuske savezničkim snagama. Glavni strateški razlog je da se ljudi u Francuskoj suočavaju sa visokim rizikom ako budu špijunirali nacističke trupe, ali su bile manje šanse da sumnju pobude uključene žene. Na taj način su dobili dobre kurire, koji su se pokazli kao jednaki, ako ne i efikasniji nego njihove muške kolege. Njihovo učešće u organizaciji i operacijama putem radio veze također je bilo od vitalnog značaja za uspjeh mnogih operacije, uključujući i glavnu mreže između Pariza i Londona.

Poslijeratni period

U SAD, postoji 17[7] (uključujući vojnu obavještajnu službu 22) federalne agencije koje čine njihovu obavještajnu zajednicu. Centralna obavještajna agencija (CIA) operira Nacionalnu tajnu službu (NCS)[8] za prikupljanje obavještajnih podataka i pripremu operacije vrbovanje konvertitskih i dvojnih agenata.[9] NSA prikuplja signalne obavještajene podatke. Izvorno, CIA je predvodila obavještajne službe u SAD. U skladu sa situacijom nakon napada od 11. septembra, formiran je organ pod nazivom Ured Direktora Nacionalne obavještajne službe (Director of National Intelligence) (ODNI) da omogući razmjenu informacija.

  • Kim Philby
  • Ray Mawby

U 2016, otkriveno je da je azerbejdžanski ministar finansija Samir Sharifov služio kao ljudsko sredstvo (agent) za Rusku obavještajnu zajednicu, Nacionalnu obavještajnu organizaciju Turske i obavještajnu zajednicu SAD, prema informacijama koje su procurili preko izvora unutar ruske obavještajne zajednice. Objavljeni su u ukrajinskim novinama Gordonua, 9. marta, 2016.[10][11]

Reference

Literatura

Vanjski linkovi