Hercegovačko-neretvanski kanton

Hercegovačko-neretvanski kanton Херцеговачко-неретвански кантон; Hercegovačko-neretvanska županija Kanton Federacije Bosne i Hercegovine
Zastava	Grb
	Položaj Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti Lokacija Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad	Mostar; 43°20′58″N 17°48′45″E / 43.34944°N 17.81250°E
Službeni jezik	bosanski; hrvatski
Pismo	Latinica;
Etničke grupe	53,29% Hrvati; 41,44% Bošnjaci; 2,90% Srbi; 2,37% Ostali
Upravni oblik	Parlamentarna federalna jedinica
• Premijer	Marija Buhač (HDZ BiH)
• Predsjednik skupštine	Džafer Alić (SDA)
Zakonodavstvo	Skupština
Historija
Površina
• Ukupno	4.401 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)	222.007;
• Gustoća	50,44/km2
• Procjena (2022)	213.127
HDI (2021)	0.803 (visok)
Valuta	Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona	UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)	UTC +2 (EEST)
Format datuma	D. M. GGGG. (NE)
Topografija
• Najviša tačka	Zelena glava (Prenj); 2155 m
• Najveće jezero	Jablaničko jezero; 24 km2
• Najveća rijeka	Neretva; 230 km
Vozačka strana	desna
Pozivni broj	+387 36
ISO 3166 kod	BA-07 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena	.ba

Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i još osam općina.^[7]

Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa Srednjobosanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Kantonom Sarajevo, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkim kantonom i na sjeverozapadu sa Kantonom 10. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km² HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među kantonima FBiH. Površina kantona iznosi 4.401 km² (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine.

Geografija

Nalazi se u Hercegovini, sa sjedištem u Mostaru.

Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.^[8]

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Historija

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.^[9]

Politika i administracija

Hercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).^[10]

Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u četiri grada i pet općina.

Općina	Broj naselja	Broj stanovnika (2013)	Gustoća (km²)	Površina (km²)
Grad Čapljina	32	26.157	102,2	256
Čitluk	21	18.140	100,2	181
Jablanica	33	10.111	33,6	301
Grad Konjic	168	25.148	21,5	1.169
Grad Mostar	60	105.797	90	1.175
Neum	27	4.653	20,7	225
Prozor-Rama	56	14.280	29,9	477
Ravno	54	3.219	11,3	286
Grad Stolac	26	14.502	43,8	331
Hercegovačko-neretvanski kanton	477	222.007	50,45	4.401

Stanovništvo

Hercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km², čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Kantona 10 najrjeđe naseljeni kanton.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.^[11]

2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).^[12]

Etničke grupe u HNK 2013.
			%
Hrvati			53.29
Bošnjaci			41.44
Srbi			2.897
Ostali			2.375

Sastav stanovništva – kanton HNK
	2013.^[7]	1991.^[7]
Osoba	222 007 (100,0%)	182 313 (100,0%)
Hrvati	118 297 (53,29%)	85 340 (46,81%)
Bošnjaci	92 005 (41,44%)	68 391 (37,51%)¹
Srbi	6 432 (2,897%)	21 875 (12,00%)
Nisu se izjasnili	1 764 (0,795%)	–
Ostali	915 (0,412%)	2 252 (1,235%)
Bosanci i Hercegovci	494 (0,223%)	–
Nepoznato	455 (0,205%)	–
Romi	442 (0,199%)	–
Albanci	377 (0,170%)	–
Muslimani	357 (0,161%)	–
Bosanci	201 (0,091%)	–
Jugoslaveni	107 (0,048%)	4 455 (2,444%)
Crnogorci	48 (0,022%)	–
Slovenci	46 (0,021%)	–
Makedonci	34 (0,015%)	–
Pravoslavci	17 (0,008%)	–
Turci	8 (0,004%)	–
Ukrajinci	8 (0,004%)	–

¹ Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura

Privreda

Najjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.^[13]

Industrija

Proizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije.

Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. Igman u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. Aluminij u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. Hepok u Mostaru)
Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu Elektroprivrede HZHB (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana).

Turizam

Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prironim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su Stari grad u Mostaru, Blagaj kod Mostara, Međugorje i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).^[14]^[15]

Infrastruktura

Saobraćaj

Putevi

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M2 (Klek-Zaton Doli), M6 (Grude-Trebinje) i M6.1 (Resanovci-Gacko)

Sa juga na sjever: Autoput A1 (Svilaj-Bijača), Magistralni put M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M17.3 (Čapljina-Neum)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.^[16]

Željeznica

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi pruga Ploče-Sarajevo, na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova.

Aviopromet

Međunarodni aerodrom Mostar (OMO) je nakon Sarajevskog i Tuzlanskog aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).^[17]

Obrazovanje

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:^[18]^[19]^[20]

Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru sa 12.000 studenata (2008/09) i osam fakulteta.^[21]
Univerzitet u Mostaru sa 14.000 studenata i deset fakulteta.^[22]
Privatni univerzitet "Hercegovina" u Međugorju i Mostaru sa dva fakulteta.^[23]

Zdravstvo

Glavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su Univerziteska klinička bolnica i Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić" u Mostaru. Pored toga, postoje još brojni domovi zdravlja.

Politika

Kantonalna skupština

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 30 zastupnika.^[24]

Stranka		Broj glasova	%	Ukupan broj mandata
	Hrvatska demokratska zajednica BiH^[b]	33.597	32,61	11
	Stranka demokratske akcije	19.964	19,38	7
	Hrvatska demokratska zajednica 1990	10.365	10,06	3
	Socijaldemokratska partija BiH	10.260	9,96	3
	Hrvatska republikanska stranka	7.499	7,28	2
	Demokratska fronta–Građanski savez	5.276	5,12	2
	Narodni evropski savez	4.512	4,38	1
	Narod i pravda	3.518	3,41	1
Ukupno:		94.991		30

Napomene

Reference

Vanjski linkovi

Portal Bosna i Hercegovina

[7]

[a]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[b]

Search