Malajski jezik
Malajski jezik (malajski: Bahasa Melayu) je jezik malajske grane austronezijske jezične porodice. Kao prometni jezik indijskih, kineskih i evropskih trgovaca, on se govori u čitavoj Indoneziji i na Malajskom poluotoku sve do južnog Tajlanda. Sužbeni jje ezik Bruneja, Indonezije, Malezije i Singapura, a također se govori u Istočnom Timoru i dijelovima Tajlanda . Govori ga 290 miliona ljudi[1] (uključujući 260 miliona kao "indonežanski")[2] širom pomorske Jugoistočne Azije.
| Malajski jezik Bahasa Melayu | |
|---|---|
| Regije govorenja | Jugoistočna Azija |
| Države govorenja | Brunej Singapur Malezija Kokosova ostrva Božićno ostrvo Tajland Indonezija Istočni Timor |
| Jezička porodica |
|
| Broj govornika | oko 290 miliona |
| Službeni status | |
| Služben u |  Brunej Malezija Singapur Indonezija |
| Regulator(i) | Dewan Bahasa dan Pustaka (Institut za jezik i književnost) |
| Jezički kod | |
| ISO 639-1 | ms |
| ISO 639-2 / 5 | [[ISO639-3:may (B) msa (T)|may (B) msa (T)]] |
| ISO 639-3 | zlm |
| Također pogledajte: Jezik | Jezičke porodice | Spisak jezika | |
Tvori podlogu standardnog malajskog jezika Malezije, a i službenog jezika Indonezije (bahasa) pa se često naziva indonezijskim jezikom. U toku svoga širenja primio je mnoge elemente iz arapskog, sanskrita, tamilskog, nizozemskog i, u skorije vrijeme, engleskog jezika.
Govorni malajski jezik znatno se razlikuje od pisanog time što upotrebljava korijene riječi umjesto izvedenica, što izostavlja vezne čestice. Ovaj se jezik dijeli na više dijalekata: riuski, južnosumatrijski, molučki i džakartski. Malajski jezik je aglutinativan. Postoje tri glavna načina stvaranja novih reči: afiksacija, pravljenje složenica i reduplikacija. Ne poznaje kategorije roda i broja. Pod uticajem Engleza i Holanđana uvedena je latinica.
Porijeklo
Malajski lingvisti se slažu oko vjerovatnoće da se malajska domovina nalazi u zapadnom Borneu.[3] Oblik poznat kao proto-malajski se govorio na Borneu najmanje do 1000. godine p. n. e, za koji se tvrdilo da je jezik predaka svih kasnijih malajskih jezika. Njegov predak, proto-malajsko-polinezijski, koji je nastao od proto-austronezijskog jezika, počeo se raspadati najmanje 2000. p. n. e, vjerovatno kao rezultat ekspanzije austronezijskih naroda prema jugu u pomorsku jugoistočnu Aziju sa ostrva Tajvan.[4]
Osnovni izrazi
| Malajski | IPA | Bosanski |
| Selamat datang | /səlamat dataŋ/ | Dobrodošli |
| Selamat jalan | /səlamat dʒalan/ | Zbogom (govori onaj koji ostaje) |
| Selamat tinggal | /səlamat tiŋɡal/ | Zbogom (govori onaj koji odlazi) |
| Terima kasih | /tərima kasih/ | Hvala |
| Selamat pagi | /səlamat paɡi/ | Dobro jutro |
| Selamat petang | /səlamat pətaŋ/ | Dobar dan |
| Selamat malam | /səlamat malam/ | Laku noć |
| Apa nama anda | Kako se zoveš? | |
| Nama saya ... | Moje ime je ... | |
| Apa khabar/kabar? | Kako si? / Šta ima? | |
| Pukul berapa sekurung? | Koliko je sati? | |
| Pukul lapan setengah | Sati je pola osam | |
| Ya | Da | |
| Tidak ("tak" kolokvijalno) | Ne |
Reference
Dodatna literatura
- Adelaar, K. Alexander (2004). "Where does Malay come from? Twenty years of discussions about homeland, migrations and classifications". Bijdragen tot de Taal-, Land- en Volkenkunde. 160 (1): 1–30. doi:10.1163/22134379-90003733. JSTOR 27868100.
- B., C. O. (1939). "Corrigenda and Addenda: A Chinese Vocabulary of Malacca Malay Words and Phrases Collected between A.D. 1403 and 1511 (?)". Bulletin of the School of Oriental Studies, University of London. 10 (1). JSTOR 607921.
- Braginsky, Vladimir, ured. (2013) [First published 2002]. Classical Civilizations of South-East Asia. Oxford: Routledge. ISBN 978-1-136-84879-7.
- Edwards, E. D.; Blagden, C. O. (1931). "A Chinese Vocabulary of Malacca Malay Words and Phrases Collected between A. D. 1403 and 1511 (?)". Bulletin of the School of Oriental Studies, University of London. 6 (3): 715–749. doi:10.1017/S0041977X00093204. JSTOR 607205. S2CID 129174700.
- Wilkinson, Richard James (1901–1903). A Malay-English Dictionary. Singapore: Kelly & Walsh.