Azerbajdžan
Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.
| Republika Azerbajdžan Azərbaycan Respublikası | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Nacionalna himna Republike Azerbajdžan | |||||
 Položaj Azerbajdžana | |||||
| Glavni grad | Baku | ||||
| Službeni jezik | azerski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Ilham Alijev (İlham Əliyev) | ||||
| - Predsjednik Vlade | Ali Asadov (Əli Əsədov) | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskoga Saveza 30. kolovoza 1991. | ||||
| Površina | 111. po veličini | ||||
| - ukupno | 86.600 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 89. po veličini | ||||
| - ukupno (2011) | 9.164.600[1] | ||||
| - gustoća | 106/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2011. | ||||
| - ukupno | 94.318 milijardi $[2] (88.) | ||||
| - po stanovniku | 10,340 $[2] (106.) | ||||
| Valuta | manat (100 gopika¹) | ||||
| Pozivni broj | +994 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 UTC +5 ljeti | ||||
| Internetski nastavak | .az | ||||
| (1) izvan upotrebe | |||||
Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.
Povijest
Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.
Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.
Zemljopis
Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.
Demografija
| nacionalnost | brojnost | postotak |
|---|---|---|
| Azeri | 8 172 800 | 91,6% |
| Lezgi | 180 300 | 2,02% |
| Armenci | 120 300 | 1,35% |
| Rusi | 119 300 | 1,35% |
| Tališi | 112 000 | 1,26% |
| Avari | 49 800 | 0,56% |
| Turci | 38 000 | 0,43% |
Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema posljednjem popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.
| Dio serije članaka o Azerbajdžanu Azərbaycan |
  |
Kultura |
Politika |
Demografija |
Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.
U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.
Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.
Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. – 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.
Vidi još
Promet
Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.
Gradovi
Vidi i
Izvori i bilješke
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azerbajdžan |
| | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerbajdžan |
 | Wječnik ima rječničku natuknicu Azerbajdžan |
