Vitamin B12
Vitamin B12 je u vodi topljivi vitamin s vrlo važnom ulogom u različitim metaboličkim i sintetskim putevima. Naziv „vitamin B12” općenito se koristi za skupinu sličnih spojeva koji sadrže kobalt. Nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije i nekih neuroloških oštećenja.
Osnovu ovog vitamina čini jezgra korina, zbog čega se ova skupina spojeva zovu korinoidi. Jezgru čine 4 reducirana pirolna prstena koji su međusobno povezani dok kobalt čini središte molekule i čvrstom kovalentnom vezom vezan za 4 dušikova atoma. Prisutstvo kobalta je vrlo bitno za biološku aktivnost.
Spoj sadržava i nukleotidni ostatak (baza, šećer, fosfat). Ovisno o skupini koja je kompleksno vezana na kobalt razlikuju se mnogi derivati (cijanokobalamin, hidroksikobalamin, metilkobalamin, deoksiadenozilkobalamin).
Glavni „proizvođač” ovog vitamina su mikroorganizmi često u simbiotskom životu s većim organizmom.
Bogati i najdostupniji izvori vitamina B12 obično su morski plodovi ili namirnice bogate mikroorganizmima: riba, mlijeko, fermentirani sirevi, jetra, srce. Meso je često previše siromašan izvor tog vitamina za ljudske potrebe jer se teško apsorbira.
U povrću ga ima vrlo malo zbog mikroorganizama kojih žive na biljci ili korjenju; zato ga nalazimo u maloj količini kod biljoždera koji obično sadrže neznatne nakupine spomenutih mikroorganizama u svom probavnom traktu.
Namirnica | Sadržaj u µg/100 g (vidi napomenu[5][6]) |
---|---|
Goveđa jetra | 65 |
Teleća jetra | 60 |
Alge Spirulina maxima[5] | (57) |
Svinjska jetra | 40 |
Teleći bubreg | 25 |
Kokošja jetra | 20 |
Svinski bubreg | 15 |
Kamenice | 14,6 |
Haringa | 11 |
Skuša | 9 |
Govedina (Mišićno tkivo) | 5,0 |
Tunjevina | 4,3 |
Camambert 30 % Fett i. Tr. | 3,1 |
[[Losos] | 2,9 |
Cvrčak stepski[7] | 2,9 |
Ementaler 45 % masti | 2,2 |
Žutanjak | 2,0 |
Crna trubača (divlja)[8] | 1,8–2,7 |
Lisička (divlja)[8] | 1,1–1,8 |
Europska jegulja | 1 |
Krvavica | 1 |
Svinjetina (Mišićno tkivo) | 0,8 |
sviježi kravlji sir 20 % masti | 0,8 |
Bakalar | 0,5–0,8 |
Kravlje mlijeko 3,5 % masti | 0,4 |
Soja sos | 0,3 |
Tempeh | 0,3 |
đumbir | 0,16 |
Bjelanjak | 0,1 |
Povrće | 0,01 |
kiselo zelje | 0 |
Preporučene dnevne količine (RDA) za zdravu odraslu osobu su 2 μg, što je količina prisutna u uobičajenoj prehrani.
Obzirom da standardnog testa za nedostatak vitamina B12 nema, izvodi se nekoliko laboratorijskih testova kako bi se utvrdila dijagnoza vezana uz nedostatak istoga. Vrijednost vitamina B12 u serumu je neprikladna zbog toga što se mijenja kasno, a također je relativno neosjetljiva i nespecifična.[9] Metilmalonska kiselina u mokraći ili u krvnoj plazmi se smatra funkcionalnom oznakom vitamina B12 koja postaje očitija kada se iscrpe zalihe vitamina B12.[9] Ipak, povišene razine metilmalonske kiseline mogu upućivati na često previđeni[10] poremećaj metabolizma, kombiniranu malonsku i metilmalonsku aciduriju (CMAMMA).[11] Najranija naznaka nedostatka vitamina B12 su niske razine holotranskobalamina (holoTC), koji je cjelina vitamina B12 i njegove transportne bjelančevine.[9]
Starosna grupa | Aproksimativne vrijednosti unosa (D-A-CH, 2018)[13] | Adekvatni unos (AI) (EFSA, 2015)[14] | Preporučeni unos (RDA) (USA, 1998)[15] |
---|---|---|---|
Dojenčad (do 12 Mjeseci) | 0,5–1,4 | 1,5 (7–11 mjeseci) | 0,4–0,5 (AI) |
Mala djeca (1 do <3 ) | 1,5 | 1,5 | 0,9 (1–3 ) |
Mala djeca (4 do <7 ) | 2,0 | 1,5 | 1,2 (4–8 ) |
Djeca (7 do <10 ) | 2,5 | 2,5 (7–10 ) | |
Djeca (10 do <13 ) | 3,5 | 3,5 (11–14 ) | 1,8 (9–13 ) |
Djeca (13 do <15 ) | 4,0 | 3,5 | |
Adolescenti (15 do <19 ) | 4,0 | 4,0 (15–17 ) | 2,4 (14–18 ) |
Odrasli (≥19 ) | 4,0 | 4,0 (≥18 ) | 2,4 (≥19 ) |
Trudnice | 4,5 | 4,5 | 2,6 |
Dojilje | 5,5 | 5,0 | 2,8 |
Dodatna literatura
M. Jägerstad & K. Arkbåge: Cobalamins - Properties and Determination. U: Encyclopedia of Food Sciences and Nutrition, 2. izdanje, 2003, Str. 1419–1427. doi:10.1016/b0-12-227055-x/00257-1
Vanjske poveznice
https://www.biobio.hr/bioblogija/zivotno-vazan-vitamin-b12-2650/