Kalcijum karbonat

Kalcijum-karbonat je hemijsko jedinjenje koje spada u klasu neorganskih soli. Molekularna formula kalcijum-karbonata je CaCO3. Najčešći oblici kalcijum karbonata su krečnjak, kreda i mermer.[5][6]

Kalcijum karbonat
IUPAC ime
Drugi naziviKrečnjak; kalcit; aragonit; kreda; mermer; biser
Identifikacija
CAS registarski broj471-34-1 DaY
ChemSpider[1]9708 DaY
UNIIH0G9379FGK DaY
KEGG[2]D00932
ChEBI3311
RTECS registarski broj toksičnostiFF9335000
Jmol-3D slikeSlika 1
Slika 2
Svojstva
Molekulska formulaCaCO3
Agregatno stanjeFine beli prah
Gustina2.71 g/cm3 (kalcit)
2.83 g/cm3 (aragonit)
Tačka topljenja

825 °C (aragonit)
1339 °C (kalcit)[4]

Tačka ključanja

razlaže se

Rastvorljivost u vodi0.00015 mol/L (25 °C)
Ksp4.8×10-9[3]
Rastvorljivost u razređene kiselinerastvoran je
pKa9.0
Indeks refrakcije (nD)1.59
Struktura
Kristalna rešetka/strukturaTrigonalna
Kristalografska grupa32/m
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS)ICSC 1193
EU-indeksNije na listi
NFPA 704
0
0
0
 
Tačka paljenjaNije zapaljiv
Srodna jedinjenja
Drugi anjoniKalcijum bikarbonat
Drugi katjoniMagnezijum karbonat
Stroncijum karbonat
Barijum karbonat
Сродна једињењаKalcijum sulfat

 DaY (šta je ovo?)  (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references
Kristalna struktura kalcita

Dobijanje

Kalcijum-karbonat se dobija u reakciji između kalcijum-hidroksida i ugljene kiseline. Može se dobiti i reakcijom između kalcijumovog oksida i ugljen-dioksida, ili kombinacija jednog od ovih jedinjenja sa jednim od prethodna dva.Preko bilo koje od ispod napisanih reakcija može se dobiti kalcijum karbonat.

Kalcijum-karbonat može se dobiti i na druge načine, npr. u dvoguboj izmeni soli. Ova je reakcija moguća zato što je kalcijum-karbonat talog.

Fizičke osobine

Kalcijum-karbonat je praskašta so bele boje.Ova je so nerastvorljiva u vodi. Prilikom mešanja sa vodom nastaje talog.

Hemijske osobine

Kalcijum-karbonat sa indikatorima reaguje bazno jer je baza koja ga gradi jača od kiseline koja ga gradi.

Reakcije

Kalcijum-karbonat može da reaguje u svim hemijskim rekacijama koje su karakteristične za karbonate (soli ugljene kiseline).

Sumporna kiselina je jača od ugljene kiseline (kao i sve ostale neorganske kiseline) i zato može da je istisne iz njenih soli. Pošto je ugljena kiselina veoma nepostojana, ona se odmah raspada na ugljen-dioksid i vodu.U reakciji se dobija i odgovarajuća so kalcijuma (u ovom slučaju kalcijum-sulfat).

Na temperaturama od oko 825 °C kalcijum-karbonat se raspada na ugljen-dioksid i kalcijum-oksid.

Oba reakcija zobe se dvoguba izmena soli. Dvoguba izmena soli je moguća samo ako nastaje slaborastvorno jedinjenje ili gas (u ovom slučaju, nastaje talog - kalcijum-karbonat).

Ako se na kalcijum-karbonat doda vode i ugljen-dioksida, doći će do reakcije i nagradiće se kalcijum-hidrogenkarbonat.

Kalcijum-karbonat je elektrolit. Ispod je napisana reakcija elektrolitičke disocijacije kalcijum-karbonata.

Primena

Primenjuje se u medicinske svrhe kao antacid (neutrališe kicelinu u želucu).Koristi se i u proizvodnji školskih kreda zajedno sa kalcijum-sulfatom.Velika je i primena kalcijum-karbonata u građevinarstvu. Koristi se sam po sebi (npr. mermer) ili kao jedan od sastojaka cementa.U keramici kalcijum karbonat je koristan jer se njegov prah koristi kao jedan od glavnih sastojaka u prahu za glazuru.

Nalaženje u prirodi

Kalcijum-karbonat se može u prirodi naći u raznim mineralima zajedno sa drugim solima, npr. u dolomitu ( ).

Kalcit
Aragonit
Mermer
Travertin

Vidi još

Reference

Spoljašnje veze

Portal Hemija