More
More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i hemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi. Mora se dijele u tri okeana: Tihi, Atlantski i Indijski okean. Mora mogu biti sredozemna (između kontinenata), rubna (uz rubove kontinenata), unutrašnja (u kontinentima) i zatvorena (samostalne, nepovezane cjeline). Najveći dio mora čine rubna mora smještena uz kontinente.
Popis mora podijeljenih po okeanima
Tihi okean
- Kalifornijski zaliv
- Aljaski zaliv
- Beringovo more
- Ohotsko more
- Japansko more
- Unutrašnje more
- Žuto more
- Korejski zaliv
- Zaliv Po Hai
- Zaliv Liaotung
- Istočnokinesko more
- Južnokinesko more
- Filipinsko more
- More Mindanao
- Sulusko more
- Celebesko more
- Molučko more
- Javansko more
- Floresko more
- Bandsko more
- Timorsko more
- Arafursko more
- Karpentarijski zaliv
- Bismarckovo more
- Solomonsko more
- Koralno more
- Tasmanovo more
Atlantski okean
- Sredozemno more
- Alboransko more
- Zaliv Sidra
- Mramorno more
- Crno more
- Egejsko more
- Jonsko more
- Jadransko more
- Novigradsko more
- Karinsko more
- Tirensko more
- Ligursko more
- Lionski zaliv
- Balearsko more
- Biskajski zaliv
- Sjeverno more
- Baltičko more
- Keltsko more
- Irsko more
- Hebridsko more
- Norveško more
- Sjeverno ledeno more
- Baffinov zaliv
- Zaliv Foxe
- Hudsonov zaliv
- Labradorsko more
- Zaliv St. Lawrence
- Zaliv Fundy
- Sargaško more
- Karipsko more
- Meksički zaliv
- Weddellovo more
- Gvinejski zaliv
Indijski okean
- Crveno more
- Adenski zaliv
- Perzijski zaliv
- Omanski zaliv
- Arapsko more
- Lakadivsko more
- Bengalski zaliv
- Burmansko more
- Veliki australijski zaliv
- Zaliv Spencer
- Zaliv St. Vincent
Južni okean
- Amundsenovo more
- Bellingshausenovo more
- Davisovo more
- D'Urvilleovo more
- More kralja Haakona VII
- Mawsonovo more
- Rossovo more
- Scotia more
- Weddellovo more
Zatvorena mora
- Aralsko more
- Mrtvo more
- Galilejsko more
- Saltonsko more
Vanzemaljska mora
Lunarna mora su ogromne bazaltne ravni na Mjesecu koje su rani astronomi smatrali da su vodene mase, pa su ih nazivali "morima".
Smatra se da je tekuća voda prisutna ispod površina nekoliko mjeseca od kojih je najznačajniji Evropa.
Tekući ugljikovodici su vjerovatno prisutni na Titanovoj površini, iako bi bilo ispravnije ih opisati kao "jezera" nego kao "mora". Razdioba tekućih područja bolje će se razumijeti kad sonda Cassini dovrši istraživanje.
Nauka
Termin "more" se također koristi u kvantnoj fizici. Diracovo more je tumačenje stanja negativne energije koje vakuum sadržava.
Također pogledajte
- Geografija
- Uvala
- Međunarodna pomorska organizacija
- Okean
- Rijeka
- Morska so
- Brod
- Voda
- Svjetski dan okeana
- Spisak luka