Youngov modul elastičnosti

Youngov modul elastičnosti ili samo modul elastičnosti predstavlja mjeru krutosti materijala i jednak je omjeru vlačnog naprezanja i linijske vlačne deformacije, u linearnom ili elastičnom dijelu dijagrama naprezanja. Krutost materijala je važna veličina pri određivanju stabilnosti i sigurnosti neke konstrukcije. Youngov modul elastičnosti vrijedi i za tlačna naprezanja kod većine materijala:[1]

Univerzalna kidalica se koristi za mjerenje Youngovog modula elastičnosti
Ispitivanje u tri točke

gdje je:

E - Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
F - sila koja produljuje šipku ili štap (N);;
A0 - početni poprečni presjek šipke ili štapa u mirovanju (mm2);
ΔL - produljuje šipke ili štapa (m);
L0 - početna duljina šipke ili štapa (m);
σnaprezanje u šipki ili štapu (N/mm2)
ε – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / Lo)

Youngov modul elastičnosti je nazvan prema britanskom znanstveniku Thomasu Youngu, iako je sam pojam razvio matematički Leonhard Euler, a prvi je pokuse izveo talijanski znanstvenik Giordano Riccati 1782., 25 godina prije Thomasa Younga.

Primjena

Youngov modul elastičnosti nam može poslužiti da se izračuna produljenje ili suženje nekog materijala, koji je pod utjecajem neke vanjske sile. Da bi se točno odredila promjena obujma nekog krutog materijala, pod utjecajem sile, potrebno je poznavati i još neka svojstva materijala, kao što je modul smičnosti G, gustoću ili Poissonov omjer υ.[2]

Hookeov zakon za elastične materijale iznosi:

ili

gdje je: σnaprezanje u šipki ili štapu (N/mm2), EYoungov modul elastičnosti (N/mm2), ε – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / L), Lduljina štapa, ΔL - produljenje šipke ili štapa (mm), F – sila koja produljuje šipku ili štap (N), A – poprečni presjek šipke ili štapa (mm2) "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref>

Hookeov zakon vrijedi (do granice razvlačenja) za čelik, a može poslužiti i za bakar, aluminij i drvo). Za neke druge materijale vrijedi potencijalni Hookeov zakon, koji je utvrđen na osnovu preciznih mjerenja:[3]

ε = αo σn

gdje je: αo ≈ 1/E, n – za sivi lijev n = 1,08 za vlak i n = 1,04 za tlak; za lijevani cink, granit, beton vrijedi n = 1,14 – 1,16; za kožu i užad od konoplje n = 0,7.

Ako poznajemo Youngov modul elastičnosti za neki materijal, može se izračunati sila koja djeluje na njega, ako izmjerimo produljenje ili suženje materijala:

Na osnovu Hookeovog zakona i Youngovog modula elastičnosti može se izračunati i konstanta opruge k:

gdje je:

Ili potencijalna energija opruge:

Odnosi između elastičnih konstanti

Za homogene izotropne materijale postoji jednostavan odnos između elastičnih konstanti (Youngov modul elastičnosti E, modul smičnosti G, ukupni modul elastičnosti K i Poissonov omjer υ):

Vrijednosti Youngovog modula elastičnosti

Youngov modul elastičnosti se ispituje ponekad s različitim metodama i uzorcima za ispitivanje, pa postoje male razlike u usporedbi njihovih vrijednosti.

Približne vrijednosti Youngovog modula elastičnosti za različite materijale[4]
MaterijalGPalbf/in2 (psi)
Guma (male deformacije)0,01–0,11 500–15 000
PTFE (Teflon)0,575 000
Polietilen male gustoće0,230 000
Polietilen velike gustoće (HDPE)0,8
Polipropilen1,5-2217 000–290 000
Proteinska ljuska virusa (kapsida)[5]1–3150 000–435 000
Polietilentereftalat ili Dacron2-2,7
Polistiren3-3,5435 000–505 000
Najlon2–4290 000–580 000
Dvoatomne frustule (uglavnom silicijeva kiselina)[6]0,35–2,7750 000–400 000
Vlaknasti paneli srednje gustoće[7]4580 000
Borovo drvo (uzduž vlakana)8,9631 300 000
Hrastovo drvo (uzduž vlakana)111 600 000
Beton velike čvrstoće (tlak)304 350 000
Vlakna konoplje[8]35
Magnezij metal (Mg)456 500 000
Vlakna lana[9]58
Aluminij6910 000 000
Vlakna koprive[10]87
Staklo50–90
Aramidna vlakna[11]70,5–112,4
Sedef na školjkašima (uglavnom kalcijev karbonat)[12]7010 000 000
Zubna caklina (uglavnom kalcijev fosfat)[13]8312 000 000
Mjed i bronca100–12517 000 000
Titanij (Ti)16 000 000
Titanijevi spojevi105–12015 000 000–17 500 000
Bakar (Cu)11717 000 000
Stakloplatika (70/30 težinski, uzduž vlakana)40–455,800,000–6,500,000
Poliesterska stakloplatika[14]17,22 500 000
Ugljikova stakloplatika (50/50 težinski, uzduž vlakana)125–15018 000 000–22 000 000
Ugljikova stakloplatika (70/30 težinski, uzduž vlakana)[15]18126 300 000
Silicij[16]130-185
Kovano željezo190–210
Čelik20029 000 000
Polikristalni itrij-željezni granati (YIG)[17]19328 000 000
Jednokristalni itrij-željezni granati (YIG)[18]20030 000 000
Berilij (Be)28742 000 000
Molibden (Mo)329
Volfram (W)400–41058 000 000–59 500 000
Safir (Al2O3) uzduž C-osi43563 000 000
Silicijev karbid (SiC)45065 000 000
Osmij (Os)55079 800 000
Voframov karbid (WC)450–65065 000 000–94 000 000
Jednozidne ugljikove nanocijevi[19][20]1,000145 000 000
Grafen1000
Dijamant (C)[21]1220150 000 000–175 000 000

Izvori