Šalitra

Kalijum nitrat poznat i kao šalitra je so čija je molekulska formula KNO3. Rastvara se u vodi (na temperaturi 20 °C - 31,6 g/100 cm³; na temperaturi 100 °C - 246 g/100 cm³).[6][7]

Kalijum nitrat
Kalijum nitrat
Drugi naziviŠalitra
Identifikacija
CAS registarski broj7757-79-1 DaY
PubChem[1][2]24434
ChemSpider[3]22843 DaY
UNIIRU45X2JN0Z DaY
EINECS broj231-818-8
UN broj1486
KEGG[4]D02051
ChEMBL[5]CHEMBL1644029 DaY
RTECS registarski broj toksičnostiTT3700000
Jmol-3D slikeSlika 1
Svojstva
Molekulska formulaKNO3
Molarna masa101.1032
Agregatno stanjebeli prah
Gustina2.109 g·cm−3 (16 °C) osnovno
Tačka topljenja

334 °C

Tačka ključanja

400 °C razlaže se

Opasnost
EU-klasifikacijaO
NFPA 704
0
2
3
OX
R-oznakeR8
S-oznakeS17, S24/25
Srodna jedinjenja
Drugi anjoniKalijum-nitrit
Drugi katjoniLitijum-nitrat
Natrijum-nitrat
Rubidijum-nitrat
Cezijum-nitrat



Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Kalijum nitrat se javlja u prirodi u malim količinama u obliiku minerala nitrokalita u krajevima sa suvom i toplom klimom između ostalog u Kini i Indiji. Iz ovih država je donošen u Evropu , zbog čega je i dobio ime "indijska šalitra". Sada se uglavnom dobija reakcijom natrijum nitrata i kalijum hlorida:

NaNO3 + KCl → KNO3 + NaCl

Kalijum nitrat je bezbojna ili bela kristalna supstancija. Njena temperatura topljenja iznosi 334 °C. Pri zagrevanju do 400 °C razlaže se na kalijum nitrit i kiseonik:

2KNO3 → 2KNO2 + O2

Kalijum nitrat je oksidans, koji se od davnina koristi za pravljenje baruta. Takođe se u pirotehnici koristi i mešavina KNO3 sa šećerom u razmeri 1:1 za pravljenje dima. Do početka XX veka koristio se za dobijanje azotne kiseline. Sada se uglavnom koristi za produkciju kalijum nitrita, kao đubrivo (sadrži 13% azota i 45% kalijum oksida), i za konzerviranje hrane (E252).

Reference

Vidi još

Spoljašnje veze

Portal Hemija