Barbados

Za ostala značenja, vidi Barbados (razvrstavanje).

13°0′N 59°32′W / 13.000°N 59.533°W / 13.000; -59.533

Barbados
Zastava Grb
Geslo"Pride and Industry" (Ponos i industrija)
Državna himna: "In Plenty and In Time of Need"
Položaj Barbadosa
Glavni grad
i najveći grad
Bridgetown
13°0′0″N59°32′0″W
Službeni jezici engleski
Priznati regionalni jezici Bajan
Etničke grupe 80% Afro-Bajan (Igbo, Yoruba, Akan, ostali),16% Azijati i mješanci, Arawak, mulati, 4% Evropljani (Englezi, Irci, ostali)
Demonim Barbadošani, Bajan (kolokvijalno)
Vlada Parlamentarna demokracija i ustavna monarhija
 -  Predsjednik Sandra Mason
 -  Premijer Mia Mottley
Površina
 -  Ukupno 431 km2 (197..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 2019  287.025[1] (180..)
 -  Popis iz 2010  277.821[2]
 -  Gustoća 660/km2 (15..)
BDP (PPP) procjena za 2019.
 -  Ukupno 5.398 mrld. $
 -  Per capita 18.798 $[3]
BDP (nominalni) procjena za 2019
 -  Ukupno 5.207 mrld- $[3] 
 -  Per capita 18.133 $[3] 
HDI 0.814
jako visok  58.
Valuta Barbadoski dolar ($) (BBD)
Vremenska zona Istočnokaripska (UTC-4)
Pozivni broj +1 (spec. +1-246)
Web domena .bb

Barbados je ostrvska država u Karipskom moru i Atlantskom okeanu. Ostrvo je površine 430 km² , uglavnom je ravno, sa nekolicinom brda u unutrašnjosti ostrva. Nalazi se na 13ºN,59ºW.

Ostrvo je tropsko i na njemu se nalazi veći broj močvara. U unutrašnjosti ostrva se nalaze plantaže šećerne trske. Barbados pripada Malim Antilima, a najbliže zemlje su mu Sveta Lucija i Sveti Vinsent i Grenadini.

Barbados je jedna od država sa najvišim standardom na svetu. Ostrvo je jedna od velikih turističkih destinacija.

Historija

Arheološka istraživanja sugeriraju da je Barbados mogao biti nastanjen još oko 1600. pne. Prvi pouzdani dokazi o trajnom ljudskom naseljavanju datiraju iz prve polovice 4. vijeka pne. kada su Barbados naselili pripadnici naroda Arawak. Kasnije su se na Barbadosu naselili Karibi, a čiji se broj iz nikad objašnjenih razloga naglo smanjio oko 1200. Sredinom 16. vijeka su otok nakratko zauzeli Portugalci, ali su ga ubrzo napustili. Engleski pomorac Henry Powell je pak 1625. otok pronašao nenastanjenim te ga proglasio engleskom teritorijom. Godine 1627. je osnovano prvo stalno naselje, a pod engleskom, a kasnije britanskom vlašću će ostati nekoliko sljedećih vijekova, postavši jedinim karipskim otokom koji nikada nije mijenjao vlasnika tokom kolonijalnih ratova. Od sredine 17. vijeka se na otoku uzgaja šećerna trska, što je dovelo do masovnog uvoza robova iz Afrike, zbog čega su crnci tada postali većinsko stanovništvo. Godine 1816. se na otoku zbio veliki ustanak robova, a nekoliko decenija kasnije je ropstvo na otoku ukinuto. U 20. vijeku na Barbadosu nastaje pokret za lokalnu samoupravu, odnosno pravo glasa siromašnih građana. Opće pravo glasa je uvedeno 1951. i Barbados je dobio lokalnu vladu. Od 1958. do 1962. je bio član Zapadnoindijske federacije. Godine 1966. je u sporazumu s britanskom vladom proglašena nezavisnost. Barbados je ostao član Commonwealtha vezan s bivšom maticom preko personalne unije kao komonveltsko kraljevstvo.

Stanovništvo

Glavni članak: Etničke grupe Barbadosa

Gradovi

Gradovi na Barbadosu
RangImeStanovništvoParokija
Popis stanovništva
u 1990
Procjena
u 2005
1.Bridgetown6 0707 035Saint Michael
2.Speightstown3 5003 634Saint Peter
3.Oistins2 2002 285Christ Church
4.Bathsheba17001765Saint Joseph
5.Holetown13001350Saint James
6.Bulkeley11001142Saint George
7.The Crane900935Saint Philip
8.Crab Hill700727Saint Lucy
9.Blackmans600623Saint John
10.Greenland600622Saint Andrew
11.Hillaby500519Saint Thomas

Jezici

na Barbadosu se govore dva jezika, nacionalni engleski 13.000 govornika (1995) i bajan ili barbadoški kreolski engleski[4]

Izvori

Vanjske veze