Guangzhou
Guangzhou (poznat i kao Canton) je glavni grad kineske provincije Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, na zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.
Guangzhou 广州 | |
---|---|
Koordinate: 23°6′N 113°15′E / 23.100°N 113.250°E | |
Država | Kina |
Provincija | Guangdong |
Vlast | |
- Gradonačelnik | Zhang Guangning |
Površina | |
- Ukupna | 7.434,4 km² |
- Područje utjecaja | 9.123 km² |
Stanovništvo (2006.) | |
- Grad | 7.607.200 |
- Područje utjecaja | 9.754.600 |
- Gustoća područja utjecaja | 1.627 stanovnika/km² |
Vremenska zona | China Standard Time (UTC+8) |
- Ljeto (DST) | ne primjenjuje se (UTC+8) |
Poštanski broj | 510000 |
Službena stranica www.gz.gov.cn | |
Karta | |
Položaj Guangzhoua u Kini |
Istorija
Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pne. 206. pne. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. 111. pne. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. 758. godine su ga napali arapski i perzijski pirati. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. 1557. su Portugalci u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. se Kina otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Do 1842. je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima, a nakon 1842. se otvaraju ostale kineske luke.
Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu je ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. 1949. je Guangzhou bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.
Zemljopis
Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).
Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.
Znamenitosti
Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima. Najvažniji su CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. U izgradnji je televizijski toranj koji će biti visok 610 m i među najvišim zgradama na svijetu.
Od tradicionalnih znamenitosti je značajan budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.
Gospodarstvo
Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Grad je značajan poslovni i financijski centar. Osim lučkih djelatnosti, vrlo je razvijena raznovrsna industrija.
Međunarodni odnosi
Gradovi-pobratimi
Guangzhou je pobratimljen sa sljedećim gradovima:
Zemlja | Grad | Okrug/Distrikt/Region/Država | Datum |
---|---|---|---|
Japan | Fukuoka | Fukuoka | 1979 |
SAD | Los Angeles | California | 6. decembar 1981. |
Filipini | Manila | Metro Manila | novembar 1982. |
Kanada | Vancouver | Britanska Kolumbija | bgcolor=#FFFFEF | mart 1985.[1] |
Italija | Bari | Bari | 1986 |
Australija | Sydney | New South Wales | maj 1986. |
Čile | Viña Del Mar | Valparaíso | novembar 1986. |
Njemačka | Frankfurt am Main | Hessen | 11. april 1988. |
Francuska | Lyon | Rhône | novembar 1988. |
Novi Zeland | Auckland | Auckland | februar 1989. |
Južna Koreja | Gwangju | Gwangju | oktobar 1996. |
Japan | Oita | Ōita | 1997 |
Švedska | Linköping | Östergötland | novembar 1997. |
Južna Afrika | Durban | KwaZulu-Natal | jul 2000. |
Ujedinjeno Kraljevstvo | Bristol | Engleska | bgcolor=#FFFFEF | maj 2001.[2] |
Rusija | Jekaterinburg | Sverdlovsk | 10. jul 2002. |
Peru | Arequipa | Arequipa | 27. oktobar 2004. |
Ujedinjeno Kraljevstvo | Birmingham | Engleska | decembar 2006. |
Ujedinjeni Arapski Emirati | Dubai | Dubai | 2005 |
Indonezija | Surabaya | Istočna Java | decembar 2005. |
Brazil | Recife | Pernambuco | 2007. |
Malezija | Kota Kinabalu | Sabah | maj 2009. |
Bangladeš | Dhaka | Dhaka |