Guangzhou

Guangzhou (poznat i kao Canton) je glavni grad kineske provincije Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, na zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.

Guangzhou
广州
Koordinate: 23°6′N 113°15′E / 23.100°N 113.250°E / 23.100; 113.250
Država Kina
ProvincijaGuangdong
Vlast
 - GradonačelnikZhang Guangning
Površina
 - Ukupna7.434,4 km²
 - Područje utjecaja9.123 km²
Stanovništvo (2006.)
 - Grad7.607.200
 - Područje utjecaja9.754.600
 - Gustoća područja utjecaja1.627 stanovnika/km²
Vremenska zonaChina Standard Time (UTC+8)
 - Ljeto (DST)ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj510000
Službena stranica www.gz.gov.cn
Karta
Položaj Guangzhoua u Kini
Položaj Guangzhoua u Kini

Položaj Guangzhoua u Kini

Istorija

Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pne. 206. pne. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. 111. pne. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. 758. godine su ga napali arapski i perzijski pirati. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.

Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. 1557. su Portugalci u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. se Kina otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Do 1842. je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima, a nakon 1842. se otvaraju ostale kineske luke.

Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu je ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. 1949. je Guangzhou bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.

Zemljopis

Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).

Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.

Znamenitosti

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima. Najvažniji su CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. U izgradnji je televizijski toranj koji će biti visok 610 m i među najvišim zgradama na svijetu.

Od tradicionalnih znamenitosti je značajan budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Gospodarstvo

Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Grad je značajan poslovni i financijski centar. Osim lučkih djelatnosti, vrlo je razvijena raznovrsna industrija.

Međunarodni odnosi

Pearl River noću

Gradovi-pobratimi

Guangzhou je pobratimljen sa sljedećim gradovima:

ZemljaGradOkrug/Distrikt/Region/DržavaDatum
 JapanFukuokaFukuoka1979
 SADLos AngelesCalifornia6. decembar 1981.
 FilipiniManilaMetro Manilanovembar 1982.
 KanadaVancouverBritanska Kolumbija

bgcolor=#FFFFEF | mart 1985.[1]

 ItalijaBariBari1986
 AustralijaSydneyNew South Walesmaj 1986.
 ČileViña Del MarValparaísonovembar 1986.
 NjemačkaFrankfurt am MainHessen11. april 1988.
 FrancuskaLyonRhônenovembar 1988.
 Novi ZelandAucklandAucklandfebruar 1989.
 Južna KorejaGwangjuGwangjuoktobar 1996.
 JapanOitaŌita1997
 ŠvedskaLinköpingÖstergötlandnovembar 1997.
 Južna AfrikaDurbanKwaZulu-Nataljul 2000.
 Ujedinjeno KraljevstvoBristolEngleska

bgcolor=#FFFFEF | maj 2001.[2]

 RusijaJekaterinburgSverdlovsk10. jul 2002.
 PeruArequipaArequipa27. oktobar 2004.
 Ujedinjeno KraljevstvoBirminghamEngleskadecembar 2006.
 Ujedinjeni Arapski EmiratiDubaiDubai2005
 IndonezijaSurabayaIstočna Javadecembar 2005.
 BrazilRecifePernambuco2007.
 MalezijaKota KinabaluSabahmaj 2009.
 BangladešDhakaDhaka

Izvori