Hafnijum

Lu - Hf - Ta
Zr
Lu
Rf  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol,atomski brojHafnijum, Hf, 72
Pripadnost skupuprelaznih metala
grupa, periodaIVB, 6
gustina, tvrdoća13310 kg/m3, 5,5
Bojasrebrnasta
80 px
Osobine atoma
atomska masa174,967 u
atomski radijus155 (208) pm
kovalentni radijus150 pm
van der Valsov radijusbez podataka
elektronska konfiguracija[Xe]4f145d26s2
e- na energetskim nivoima2, 8, 18, 32, 10, 2
oksidacioni broj4
Osobine oksidaamfoterni
kristalna strukturaheksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanječvrsto
temperatura topljenja2506 K (2233 °C)
temperatura ključanja4876 K (4603 °C)
molska zapremina13,44×10-3 m3/mol
toplota isparavanja575 kJ/mol
toplota topljenja24,06 kJ/mol
pritisak zasićene pare1,13×10-3 Pa (2500 K)
brzina zvuka3010 m/s (293,15K)
Ostale osobine
Elektronegativnost1,3 (Pauling)
1,23 (Alred)
specifična toplota140 J/(kg*K)
specifična provodljivost3,12×106 S/m
toplotna provodljivost23 W/(m*K)
I energija jonizacije658,5 kJ/mol
II energija jonizacije1440 kJ/mol
III energija jonizacije2250 kJ/mol
IV energija jonizacije3216 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotopzast.v.p.r.n.r.e.r. MeVp.r.
172Hf(veš.)1,87 godinaz.e.0,350172Lu
174Hf0,162%2×1015 godinaα2,495170Yb
176Hf5,206%stabilni izotor sa 104 neutrona
177Hf18,606%stabilni izotor sa 105 neutrona
178Hf27,297%stabilni izotor sa 106 neutrona
179Hf13,269%stabilni izotor sa 107 neutrona
180Hf35,1%stabilni izotor sa 108 neutrona
181Hf(veš.)42,4 danaβ-1,027181Ta
182Hf(veš.)9×106 godinaβ-0,373182Ta
tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Hafnijum (Hf, latinski - hafnium) - je metal IVB grupe. Ime je dobio po latinskom nazivu za grad Kopenhagen.

Zastupljenost: hafnijum je zastupljen u zemljinoj kori u količini od 5,3 ppm (eng. parts per million).

Najvažniji mineral hafnijuma je:alvit (Hf,Th,Zr)SiO4• x H2O

Hafnijum su otkrili György von Hevesy iz Mađarske i Dirk Coster iz Holandije. Otkriven je 1922 godine.