Valladolid
Valladolid je grad i općina od 299,715 stanovnika[1] na sjeveru Španjolske u Autonomnoj zajednici Kastilja i Leon.Valladolid je i administrativni centar istoimene Provincije Valladolid i sjedište nadbiskupije[2]
Valladolid | |
---|---|
Pogled iz zraka | |
Koordinate: 42°1′N 4°32′W / 42.017°N 4.533°W | |
Država | Španjolska |
Autonomna zajednica | Kastilja i Leon |
Provincija | Valladolid |
Comarca | Campiña del Pisuerga |
Vlast | |
- gradonačelnik | Oscar Puente |
Površina | |
- Ukupna | 197 km²[1] |
Visina | 698 metara[1] |
Stanovništvo (2017.) | |
- Grad | 299,715 [1] |
- Gustoća | 1,518 stan / km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 47001–47016 |
Pozivni broj | 983 |
Karta | |
Geografske karakteristike
Valladolid leži duž obala rijeke Pisuerga nedaleko od njena ušća u Douro[2], udaljen 128 km jugozapadno od Burgosa.
Historija
Valladolid kog su Mauri zvali - Belad Ulid je prvi put dokumentiran 1074. u pismu / darovnici upućenom knezu Pedru Ansúrezu, kojim mu kralj Alfonso VI daje Valladolid kao feud.[2] Za vladavine kneževa Ansûrez, Valladolid je izrastao u grad koji je od velike važnosti. Valladolid je bio njihov feud sve do 1208. kad ga je kralj Alfonso VIII anektirao u svoje krunske zemlje.[2]
Još od vremena vladavine Alfonsa VII (12. vijek) pa sve do vladavine Felipe II (kraj 16. vijeka), pa čak i kasnije za vladavine Felipe III (početak 17. vijeka) je bio sjedište kastiljanskog, a nakon tog i španjolskog dvora. [2]
U Valladolidu su se 1469. vjenčali katolički vladari Ferdinand II. Aragonski i Isabela I od Kastilje.[2]Valladolid je teško pretrpio za vrijeme Španjolskog rata za nezavisnost (1808.-1814.), tad su francuski vojnici porušili dosta njegovih antiknih građevina.[2]
Znamenitosti
Od arhitektonskih spomenika koji su to preživjeli treba spomenuti; crkvu Santa Cruz (kraj 15. vijeka); palaču univerziteta sa baroknom fasadom koju su 1715. podigli i [[klesarstvo|isklesali] Narciso i Diego Tomé, palača kneževa Rivadavia u kojoj je danas smještena vlada Provincije Valladolid. U toj palači je 1527. rođen kralj Felipe II . Atraktivna je i guvernerova palača (Capitanía General) nekadašnja kraljevska palača sa velikim dvorištem i nedovršena katedrala (sa dijelovima iz 13. vijeka), koju je počeo graditi 1585. Juan de Herrera a posvećena je 1688.[2]
Od ostalih znamenitosti treba spomenuti Crkvu San Gregorio, iz 15. vijeka, sa veličanstvenom kasnogotičkom fasadom, u kojoj je danas smješten muzej skulptura i Spomenik Kristofora Kolumba podignut 1905., koji je umro u Valladolidu 20. maja 1506.[2]
Valladolid ima jedan od najstarijih univerziteta u Španjolskoj, osnovan 1346. uz brojne druge obrazovne ustanove.[2]
Privreda
Valladolid je industrijski centar poljoprivrednog kraja, sa svojom prehrambenom industrijom, tvornicama tekstila i građevinskim kompanijama.[2]
U njemu još od 1951. francuska kompanija Renault ima tvornicu za montažu automobila.[3]