William Ewart Gladstone

Vilijam Juart Gledston (engl. William Ewart Gladstone; Liverpul, 29. decembar 1809 — Zamak Harden, 19. maj 1898) bio je britanski političar iz viktorijanskog doba koji je četiri puta biran za premijera. Gledston je ušao u Parlament kao torijevac 1832. godine. Bio je veliki pobornik slobodne trgovine i morao je da podnese ostavku, zajedno sa premijerom ser Robertom Pilom, nakon ukidanja zakona o kukuruzu 1846. godine. Na Gledstonove nazore je umnogome uticalo njegovo divljenje Pilovom ekonomskom liberalizmu. Vršio je dužnost ministra finansija od 1852. do 1855. i ponovo od 1859. do 1866. godine. Predložio je niz budžeta koji su snizili carine i smanjili troškove vlade. Gledston je 1867. izabran za vođu Liberalne partije, a 1868. za premijera. Tokom prvog premijerskog mandata, Gledston je sproveo značajne reforme, među kojima su odvajanje Irske protestantske crkve od države 1869, tajno glasanje na izborima i reforme pravnog statuta sindikata, zakonodavstva i obrazovanja. Gledston je tvrdio da je zaslužan za ukidanje nepravednih zakona i omogućavanje ličnog napretka svakog pojedinca. Takođe je organizovao rešavanje sporova za SAD putem međunarodne arbitraže.

Vilijam Gledston
William Ewart Gladstone

Biografija
Ime pri rođenjuVilijam Juart Gledston
Politička partijaKonzervativna, Piliti, liberalna
SupružnikKatarina Gledston
Potomstvo8
Diploma saUniverzitet u Oksfordu
Potpis
Mandat(i)
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva
Lider opozicije
Kancelar blagajne
Predsednik odbora za trgovinu

Godine 1874. na izborima ga je pobedio Bendžamin Dizraeli, ali je Gledston ponovo postao premijer nakon midlodijanske kampanje. Godine 1884. osigurao je usvajanje treće reforme Parlamenta. Međutim, izgubio je popularnost posle neuspelog spasavanja Čarlsa Gordona i pada Kartuma, te je u junu 1885. podneo ostavku.

Kada je sledeće godine ponovo izabran za premijera, Gledson je predlog zakona o samoupravi Irske. Ova politika je podelila Liberalnu politiku i njegova vlada je pala.[1] Međutim, ponovo je postao premijer 1892. i iznova pokušao sa novim predlogom zakona o samoupravi 1893, koji je odbijen u Gornjem domu. Godine 1894. Gledston je poslednji put podneo ostavku. NJegov liberalizam je uključivao mere za reformu zakona, ograničenje javne potrošnje i pomoć razvoju trgovine.

Biografija

Vilijam Gledston je rođen 29. decembra 1809. godine u Liverpulu, kao četvrti sin DŽona Gledstona.[2] Potiče iz stare ugledne škotske porodice. Obrazovanje je počeo u maloj školi koju je osnovao njegov otac, a nastavio na koledžu Itonu 1821. U oktobru 1828. je otišao na Oksford, Christ Church.[2]

Tamo je pohađao klasične studije i studije matematike. Diplomirao je 1831. godine sa najboljim uspehom u decembru. Tokom studija je bio zapažen kao dobar govornik, a postao je i predsednik Društva za debate (Oxford Union debating society). Tada je sa svojim prijateljima postavio temelje političke karijere. Nakon studija je sa svojim bratom posetio prestonice Belgije, Francuske i Italije. Po povratku u Englesku 1832, ulazi u Parlament i počinje da se aktivno bavi politikom.

Galerija

Vidi još

Izvori

Literatura

Spoljašnje veze